glavni sadržaj ove stranice | glavna navigacija sitea

Web stranice unutar e-zadar grupacije:

Sakrij / prikaži
Login

Zaboravljena lozinka?

Glad i neimaština učinili svojeZbog krize se u trgovinama krade 50 posto više nego lani

12.06.2012
Hrvatska

Službeno, trgovci ne žele otkriti kolike iznose gube na takvim, sitnim krađama, no neslužbeno napominju kako je riječ o gubitku od dva, do pet posto zarade

Glad i neimaština nedavno su jednu 48-godišnju Šibenčanku natjerali na krađu u tamošnjem trgovačkom centru – žena, kako se kasnije ispostavilo u policijskoj istrazi, hranu u vrijednosti od 1.500 kuna nije ukrala zato što joj se ukazala prilika da izađe iz trgovine pored prazne blagajne, već je u trgovinu došla s namjerom da ukrade i – najede se, piše novilist

 Krađa hrane, foto: cafe.ba

Uhvaćena je prilikom pokušaja prolaska pored prazne blagajne, a do dolaska policije, pišu šibenski mediji, velik dio ukradene hrane žena je i  – pojela. Policiji je i kasnije u svom iskazu kazala kako ju je na krađu natjerala glad, da živi u izuzetno teškim uvjetima, i nema primanja. Zbog krađe je nesretnica iz Šibenika kazneno prijavljena Općinskom državnom odvjetništvu. 

Neisplativi sudski postupci

I makar veliki trgovci godišnje na ovaj način gube milijune kuna, službeni postupak protiv kradljivaca pokreću samo u slučajevima pokušaja krađe robe vrednije od tisuću kuna. U slučaju jeftinijih artikala ne isplati im se, naprosto, pokretati skupi sudski postupak, pa se lopove samo zamoli da vrate ukradeno, ili da podmire račun. Iz preventivnih razloga, policiji se šalje obavijest o pokušaju krađe, a ako je riječ o maloljetnim osobama zatečenim u krađi, obavezno se obavještavaju roditelji.

Jesu li građani, suočeni sa sve skupljim životom, gubitkom posla i kreditima koje više ne mogu otplaćivati, skloniji krađama u trgovinama, pokušali smo provjeriti u velikim, vodećim trgovačkim centrima u Hrvatskoj. Na upit primjećuju li porast pokušaja krađa, i što se krade, službeno, odgovaraju vrlo suzdržano. Štoviše, sudeći po službenom odgovoru, kod nekih krađa uopće nema. Iz Kauflanda, tako, odgovaraju kako su »njihovi kupci pošteni, i u Kauflandu nemaju nikakvih problema vezanih uz navedenu tematiku«. 

Kamere i zaštitari

No dok »Kaufland« misli da kradljivaca nema, odnosno o tom problemu ne želi govoriti, u drugim trgovačkim centrima službeno potvrđuju da se krade. Neslužbeno, kažu nam trgovci, krade se 50 posto više nego li u odnosu na prošlu godinu! 

»Bilježimo porast pokušaja krađa za 50 posto u odnosu na prošlu godinu. Ne krade se, međutim, zbog neimaštine, nego zbog zarade, odnosno kasnije preprodaje robe«, otkrivaju nam neki trgovci uz uvjet anonimnosti. Drugim riječima, krade se puno više, odnosno pokušava se ukrasti, ovisno o tome je li, i koliko dobro, trgovački centar opremljen kamerama, i ima angažirane zaštitare. Kradu, kažu trgovci, »profići«, oni koji žive od preprodaje, redom, alkoholnih pića, i to skupljih, kozmetike, kave, suhomesnatih proizvoda i, zanimljivo, »Cedevite«. Poznati hrvatski brand očito je popularan i među »profesionalcima« koji operiraju između trgovačkih polica. Takvih je lopova, čini se, sve više, ili se krade u većoj mjeri. 

Gubici trgovaca

»Krađe su, na žalost, neizostavan dio poslovanja svakog trgovačkog lanca. Najčešće su podložni krađama artikli kao što su skupa alkoholna pića, vina, kava, skuplje čokolade i bombonjere, kozmetika, sirevi, suhomesnati proizvodi i slično. Pojedinci koji se upuštaju u krađe različitih su dobnih skupina i profila«, stoji u službenom odgovoru »Konzuma«, najvećeg trgovačkog lanca u Hrvatskoj. Kako kažu, u slučajevima krađe postupa se u skladu s važećim zakonskim propisima, kontinuirano se provode sustavne preventivne mjere kao što su ugradnja raznih sustava tehničke zaštite, korištenje usluge tjelesne zaštite i što je najvažnije, same edukacije zaposlenika na području prevencije rizika u maloprodaji. 

Službeno, trgovci ne žele otkriti kolike iznose gube na takvim, sitnim krađama, no neslužbeno napominju kako je riječ o gubitku od dva, do pet posto zarade. Trgovcima se gubici od krađa na kraju godine, kod poreznog obračuna, tako ne definiraju, već se svrstavaju u »osobnu potrošnju«, na koju moraju, još jednom, platiti PDV. Budući da su trgovci uvjereni kako i iza povećanog broja krađa ove godine ipak stoje »profesionalci«, koji ukradenu robu zatim preprodaju, čini se da običan puk koji sve teže živi, svoje poštenje i dostojanstvo ne želi okaljati čak ni po cijenu gladi.

NL/eZd

Tagovi:

Vaše reakcije na ovaj članak

Prijatelji:

  • Centar radio 97,2
  • Arsenal Zadar
  • Hrvatsko narodno kazalište
  • Gradska knjižnica Zadar
  • Radio Biograd
  • MAS Zadar
  • Glazbene večeri u Sv.Donatu
  • Novi radio
  • Sveučilište u Zadru
  • RivaOn, portal srednjih škola
  • Klub zadarskih studenata Zagreb
  • Kazalište lutaka Zadar
  • net.hr
  • tportal.hr
  • index.hr
  • cro portal
  • novilist.hr
  • Tv program
  • žena.hr
  • metro
  • kosarka.hr
  • Moda.hr
glavni sadržaj ove stranice | glavna navigacija sitea