Učenici osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj u prošloj su školskoj godini ostvarili nevjerojatan rekord - s nastave su ukupno izostali oko 28 milijuna školskih sati!
Iako su od te brojke 'svega' dva milijuna neopravdani sati, više je nego upozoravajući podatak da je svaki učenik u prosjeku ukupno izostao oko 51 školski sat ili gotovo dva tjedna - pokazali su najnoviji podaci Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa za prošlu školsku godinu 2008/09.
Posebno su 'briljirali' dalmatinski srednjoškolci, kod kojih je zabilježen najveći porast broja neopravdanih sati u zemlji. Točnije, sve četiri dalmatinske županije poredale su se na vrhu liste kada je riječ o povećanju broja neopravdanih sati u odnosu na godinu ranije: u vodećoj Splitsko-dalmatinskoj županiji taj porast iznosi 3,71 posto, a svaki je učenik lani prosječno neopravdano izostao 14,08 sati ili četiri sata više, piše Slobodna Dalmacija.
Na drugom je mjestu Šibensko-kninska županija s porastom od 3,47 posto
ili u prosjeku 12,5 neopravdanih sati po učeniku,
Dubrovačko-neretvanska je treća s povećanjem od 3,39 posto ili 11,22
neopravdana sata po učeniku, a četvrta je Zadarska s povećanjem od 3,28
posto u odnosu na prethodnu godinu, ali ujedno i najvećim prosjekom
neopravdanih sati po učeniku u cijeloj zemlji - ukupno 14,24.
Po tome proizlazi da su splitski i zadarski srednjoškolci iz škole
neopravdano izostali oko dva i pol dana. To je gotovo trostruko više
nego u najdiscipliniranoj, Varaždinskoj županiji, čiji su srednjoškolci
u prošloj školskoj godini jedini smanjili broj izostanaka, i to 0,53
posto, te su neopravdano izostali svega 4,8 školskih sati.
U sve četiri dalmatinske županije u prošloj se godini, što opravdano,
što neopravdano, ukupno izostalo oko 6,3 milijuna sati, što je gotovo
četvrtina u odnosu na cijelu zemlju.
- Dok su prije izostanci uglavnom bili vezani uz učenike s problemima u
ponašanju, u zadnje dvije godine primjećujemo kako su razlog sve više
ovisnosti o internetu i kompjutorskim igricama. Djeca su za kompjutorom
cijelu noć i ujutro se jednostavno ne mogu probuditi, kaže Nataša
Stefanovski, psihologinja splitske Turističko-ugostiteljske škole.
Što se više bliže završnim razredima, trećem i četvrtom srednje, to su i problemi izostanaka veći, kaže ona.
- Od ove godine pokušat ćemo afirmativnim mjerama poticati učenike da
što manje izostaju, pa smo uveli nagradu za razred s najmanje
izostanaka, prenosi psihologinja.
Zadarski pedagog, prof. dr. Zlatko Miliša, upozorava kako je drastičan broj izostanaka rezultat odgojne atrofije škole.
- Moramo se zapitati i što je s autoritetom nastavnika, a hitno treba
analizirati i enormno visok broj opravdanih izostanaka kojima uvelike
pridonose roditelji, kaže Miliša.
Također, dodaje, razlog izostanaka može biti testomanija, pa prosvjetne vlasti trebaju ozbiljno razmisliti o, primjerice, ukidanju ocjena iz odgojnih predmeta poput likovne, tjelesne i glazbene kulture te vjeronauka i uvođenju opisnog ocjenjivanja.









































