Znanstveni skup Mediji i turizamZadar u starim putopisima iz fonda Znanstvene knjižnice Zadar

U petak 20. ožujka u 19 sati u Znanstvenoj knjižnici zadar bit će upriličeno otvorenje izložbe Zadar u stranim putopisima iz fonda Znanstvene knjižnice Zadar

Izložbu priređuje ZKZD kao ilustraciju znanstvenog skupa Mediji i turizam u organizaciji Odjela za informatologiju i komunikologiju Sveučilišta u Zadru (od 20 do 22. ožujka).

Izložba ostaje otvorena do 17. travnja.

Predgovor ovoj zanimljivoj izložbi napisala je Miljenka Bukvić, ravnateljica Znanstvene knjižnice Zadar, koji objavljujemo u cjelosti:

"Otkada je svijeta, čovjek ima potrebu za putovanjima i opisima putovanja. Putopis je stoga jedan od najstarijih književnih rodova.

U starom vijeku postojalo je više vrsta putopisa: egipatski, grčki u obliku legendi, poput one Apolonija Rodskog koji Jadransko ili Kronovo more smatra postojbinom Argonauta, Homerove Odiseje, Biblije u kojoj se opisuju mnoga putovanja, poput onih Abrahamovih ili Josipovih. Grčki istraživači pisali su putopise o počecima grčke trgovine i kolonizacije.
Vjerski hodočasnici i križari prolazili su kroz naše krajeve, a neki od njih imali su potrebu opisati ono što su na svojim putovanjima vidjeli i doživjeli.

Najstariji geografski podaci o našim krajevima zabilježeni su u starim grčkim putopisima, plovidbenicima i vodičima pomoraca. Spomen na njih sačuvali su nam kasniji geografi. Skilas Kariandorski (4. st. pr. Kr.) prvi je i najstariji grčki geograf koji u svojim geografskim spisima govori o liburnskim otocima (Krk - Istris, Cres i Lošinj - Elektrides, Rab i Pag - Mertorides). Plinije Stariji, u svome djelu Prirodne povijesti (Historia Naturalis), spominje Krk (Curicta), Cres i Lošinj (Absirtes), Rab (Arba). Ptolomej u svom djelu Geografija govori o otocima Jadranskog mora : Scarduno (vjerojatno Rab), sa mjestima Arbe i Colentum.

Već prvi tiskani putopisi izazivali su kod čitatelja velik interes i želju da i sami pođu na opisane lokalitete. Naravno, na put su mogli samo oni imućni jer su takva putovanja bila skupa.

Tijekom dugih putovanja, kopnom ili morem, putnici/putopisci bilježili su ono što su vidjeli i doživjeli: bila su to subjektivna viđenja, ali ipak dragocjena. Iako rijetka i skupa, knjiga se ipak čitala ili prepisivala, i kao takva distribuirala se diljem tada poznatog svijeta. U sklopu putopisa nalazile su se ucrtane rute putovanja, geografske karte, crteži gradova, ljudi, nošnji, prirode... Bili su to svojevrsni pozivi na putovanja svima onima koji su ih čitali.

U našem se fondu čuvaju brojni opisi putovanja poput onih Bordonea, Orteliusa, Plinija, Ptolomeja, Ramusia, Ripe, Zuallarta iz XVI. stoljeća, Chassepola, Feynesa, Freschota, Giustinianija, Rostagna, Sansovina, Santacrocea, Sarpija, Spona, Vernina, Whelera i Marka Pola iz XVII. stoljeća. Čuvaju se i djela značajnih putopisaca iz XVIII. i XIX. stoljeća poput Fortisa, Fossatija, Dueringsfeldove, Cusanija, Hausera, Havassa, Jacksona, Lavallea, Levasseura, Pettermanna, Pettera. U svim izloženim i u katalogu opisanim putopisima spominje se Zadar, a u nekima postoje i vedute Zadra i gradova kroz koje su ili pored kojih su putnici prolazili. Većina njih kroz naše je krajeve do kraja XVIII. stoljeća prošla morem, a kasnije i kopnenim putovima i različitim prijevoznim sredstvima: od diližanse do aviona.

Bio geografski, arheološki, novinarski ili književni, putopis je najstariji oblik turističke promidžbeMnogi naši povjesničari, publicisti, povjesničari umjetnosti i književnosti bavili su se istraživanjem putopisa te su zahvaljujući njima neki od njih i prevedeni. Ipak, možda je najljepša knjiga o Zadru ona Ive Petriciolija Stari Zadar u riječi i slici, gdje su na jednom mjestu objedinjeni gotovo svi podaci o Zadru, i rječju i slikom i bibliografskim bilješkama. Sve je to popraćeno prijevodom najzanimljivijih fragmenata, poput putopisa francuskog svećenika, liječnika i putopisca Pierrea Baurona Les rives illyriennes u kojem svoj boravak u Zadru 1888. godine ovako opisuje: "Muškarci i žene odjenuti su prema najnovijoj francuskoj modi. U ženskog svijeta dominiraju bijelo i žarke boje, premda se u svih šetača osjeća aristokratski ukus u načinu odijevanja. Da ne čujem jezik, koji je potpuno stran mojim ušima, vjerovao bih da se, sudeći prema odijelu, nalazim u nekom talijanskom ili južnofrancuskom gradu."

Brojna djela stranih pisaca o našim krajevima još su nepoznata i nedovoljno istražena.

U njima postoje podaci i ilustracije koje se posredstvom suvremenih medija, u digitalnom obliku mogu iskoristiti u svrhu turističke promidžbe. Reprodukcije starih zemljopisnih karata ili veduta gradova danas je teško razlikovati od originala, a na tržištu antikviteta postoji velika potražnja upravo za svime što je staro, ili barem tako izgleda.

Izradom reprodukcija u svrhu turističke promidžbe, u obliku karata, postera, razglednica, cartouchea, dodatno bi se privuklo turističku klijentelu, a pretiscima starih putopisa pokazali bismo im da posjeti našim krajevima nisu bili samo prolaznog karaktera. Jer, oni koji su prvi put i bili samo u prolazu prema istoku, pričali su kod kuće što su vidjeli, objavili to ili u lokalnim novinama ili u obliku knjige i tako svojim suvremenicima dočarali naše krajeve i zainteresirali ih za njih.

Na ovoj izložbi nisu zastupljeni svi putopisi koji se čuvaju u Knjižnici, niti su svi popisani u katalogu. Zahvaljujući suvremenim povjesničarima, geografima, povjesničarima jezika, književnosti i umjetnosti, dolazimo do imena autora koji su prolazili našim krajevima i o tome ostavili pisani trag.

Dragocjena su stoga djela koja su o svjetskim putopiscima objavili sljedeći autori: Ivan Pederin koji je u više knjiga objavio mnoštvo dragocjenih podataka o austrijskim i njemačkim putopiscima, Mithad Kozličić u svojim djelima o povijesti kartografije, Sonia Wild Bićanić koja je pisala o britanskim putopiscima, Krešimir Čvrljak u knjizi "Znameniti putnici u Skradinu i na Krki", Lovorka Čoralić u knjizi "Put, putnici, putovanja", Ivo Petricioli u "Stari Zadar u slici i riječi", Abdulah Seferović u knjizi "Pozdrav iz Zadra" uz bogatu bibliografiju o Zadru koja je dostupna na njegovoj web stranici www.zadaretro.com, Milorad Pavić (povjesničar) u svojim radovima o plovidbenim rutama, izolarima i tiskanim geografskim priručnicima, Patrick Levačić (romanist) u svojim radovima o francuskim putopiscima...itd.

Bio geografski, arheološki, novinarski ili književni, putopis je najstariji oblik turističke promidžbe. Opisom svojih putovanja po našim krajevima križari, hodočasnici i geografi najstariji su promotori Liburnije, Dalmacije i Hrvatske uopće kao turističke destinacije. A uporabom suvremenih medija putopis i dalje može biti vrlo učinkovit način turističke promidžbe naših krajeva u svijetu."