Devedeset i jedna.
Rest in peace, J. D. Salinger!
Sićam se tvog 'Lovca u žitu', jedne od rijetkih knjiga s popisa lektire od koje nisam dobila osip.
Smučilo mi se jedino kad je izvjesni John David California objavio nastavak - a sad me zabavljaju pitanja o tome jesi li negdi sakrio nikad objavljeno remek-djelo !
Roman koji i danas izaziva mnoge kontroverze, 'Lovac u žitu', priča je o adolescentu koji svoju potragu za pravim vrijednostima završava slomom živaca. U Americi se našao na 13. mistu najspornijih knjiga 90-tih, te u liku Holdena Caulfielda stvorio tinejđersku ikonu gnjeva. Mark Chapman, koji je presudio Lennonu, nosio je ovu knjigu kada je uhićen odmah nakon počinjenog ubojstva. Imao ju je i Hinckley (koji je pokušao ubiti Reagana).
Postoje knjige koje su jednostavno na lošem glasu.
Uklete. Indeks librorum prohibitorum!
No, nije samo Crkva objavljivala popise štetnih (heretičkih) knjiga, to se radilo i u ime zaštite morala, ideologija, državnih interesa...
Ovidije i Bocaccio smatrani su lascivnim piscima. Danteova 'De Monarchia' zadavala je glavobolje. Knjige brojnih znanstvenika, filozofa i teologa drmale su temelje na kojima se nalazilo društvo.
Henrik VIII. objavio je čak 18 popisa zabranjenih knjiga. Marija Terezija 'Patnje mladog Werthera' smatrala je opasno suicidalnim djelom. Mnoga djela se spaljivalo, a autore je čekala mračna ćelija ili smrt. Španjolska inkvizicija obavila je dobar dio posla.
Papa pio V. osnovao je posebnu Kongregaciju kako bi eliminirao Galilea, Bruna, Descartesa, Spinozu. Ni Balzac i Zola nisu bili pošteđeni.
Nacionalsocijalisti u Njemačkoj na Crnu listu složili su djela protivna njemačkom duhu. Bilo je tu marksista, Židova i homoseksualaca. Francuzi su i u Pipi Dugoj Čarapi vidili prijetnju, ka što danas neki vide u Harry Potteru.
Što još reći?
I u suvremenom, tzv. 'liberarnom' svitu neka djela su u stanju dignuti prašinu. Pustinjska oluja zbog Brownovog 'Da Vincijevog koda', Orhanovog 'Snijega', 'Dragulja Medine' Shery Johns...
Zabranjeno voće je najslađe!
Povijest je puna osporavanih djela, koja su predstavljala trn u oku, ljuljajući stabilne, sigurne stupove postojećih sustava.
A čovikov duh ima nepromjenjivu značajku: stoljećima se bori protiv zatvaranja u krletku.
