Cijeli prosinac lokalna je vlast krojila proračune - smanjivala aktualni i planirala ovogodišnji. Po već uobičajenoj praksi u drugom se rebalansu koncem godine dolazilo na realnije iznose, no planirani za novo razdoblje su nekako uvijek puni optimizma, piše slobodnadalmacija.hr
Kad se pogledaju proračuni županije, pet gradova i općina koji imaju proračune veće od 10 milijuna kuna, uočljiva je pojava da na više novca računaju u prvom redu oni koji imaju puno vikendica, ili mogu prodavati terene - građevinske ili za poslovne zone. I da se puno ne računa na prihode od poreza na dohodak iz gospodarstva.
Na rang-listi najvećih proračuna na prvom je mjestu i dalje Grad Zadar, iako je s ovogodišnjih 377 milijuna kuna daleko ispod proračuna od pola milijarde kuna prije dvije godine. No znamo da je te ranije zadarske proračune napuhavala obveza prema gradnji sportskog centra na Višnjiku, a sad je gradska blagajna uz primjenu strogih Vrančićevih škara svedena u realne okvire.
Županijski proračun je na puno skromnijih 177 milijuna kuna, vrti se već godinama u okvirima deset milijuna kuna iznad ili ispod te sume i u biti najvećim dijelom služi prijenosu centraliziranih sredstava na korisnike.
Među gradovima najveći proračun ima Biograd, čak 58 milijuna kuna, 12 milijuna više nego prošle godine. Na četvrtom mjestu po veličini proračuna nije neki grad, nego Općina Vir koja planira ostvariti čak 49 milijuna kuna prihoda. To je više od proračuna Benkovca ili čak turistički poznatijeg Grada Vodica. Virani četvrtinu prihoda planiraju ubrati od komunalnog doprinosa, dakle od gradnje, a još više od legalizacije izgrađenog.
Benkovac planira proračun od 48 milijuna kuna, za 18 milijuna kuna više nego lani kad se nisu ostvarili planirani prihodi. Ove se godine zato predviđa prodaja novih terena u poslovnim zonama, a to je i glavni razlog zbog čega je prošlogodišnji proračun Poličnika iznosio 33 milijuna kuna. Ove će godine ta prodaja u Poličniku izostati, pa je zato proračun sveden na 22 milijuna kuna.
U Obrovcu već godinama donose nerealno veliki proračun koji se na kraju godine svede na otprilike polovicu ranije predviđenog iznosa. U drugom rebalansu je prošlogodišnji obrovački proračun sveden na 23,9 milijuna kuna, ali je zato proračun za 2012. napuhan na 43,9 milijuna kuna.
Pag je, čini se u velikim teškoćama jer je lani imao proračun od samo 25,7 milijuna kuna, sada planira 34 milijuna, a i dalje se ne rješavaju odavno započeti projekti kao što je obnova mosta.
SD/eZd
