Osim u Londonu i Barceloni, stanovanje u Hrvatskoj najnepristupačnije je u odnosu na dohodak stanovništva. Premda zapadnoeuropske zemlje imaju višu prosječnu cijenu nekretnina, stručnjaci smatraju da će se cijene ulaskom zemlje u EU još korigirati.
Hrvatska bi do kraja godine trebala dobiti Nacionalnu stambenu strategiju koja bi trebala pokazati u kakvim stanovima i kućama građani uistinu žive, koliko su ih platili ili ih kreditom otplaćuju, kakva su njihova stambena očekivanja te, primjerice, što misle o nacionalnim stambenim projektima. Točnije, trebala bi pokazati kakva je kvaliteta življenja u našoj zemlji.
Prema ranijim istraživanjima stručnjaka s Ekonomskog instituta, hrvatski
su građani pri dnu ljestvice Europljana koji si mogu priuštiti stan,
odnosno plaćati ga i uz to pristojno živjeti. Od 2000. do 2008. godine
cijene nekretnina kod nas su porasle za čak 58 posto, pa bez obzira što
su u 2008. prosječne cijene nekretnina u Beču i Dublinu bile veće za 59 i
139 posto u odnosu na Zagreb, stanovanje u Zagrebu je znatno manje
priuštivo.
Stručnjaci smatraju kako bi se prenapuhane cijene ulaskom Hrvatske u
EU trebale još korigirati, no do tada je za Hrvatsku nužno da osnuje
jamstvenu agenciju za stambene kredite koja bi u slučaju nemogućnosti
otplate od građana preuzela dužništvo prema bankama, što bi u konačnici,
zbog smanjenja rizika banaka, smanjilo i njihove kamate.
Nadalje, kažu, potrebna nam je i Nacionalna stambena strategija
napravljena u skladu s populacijskom strategijom, Zakon o socijalnom
stanovanju te povratak subvencioniranja kamata na stambene kredite.
Lokalne zajednice trebale bi pak donijeti vlastite stambene strategije,
osigurati zemljište za izgradnju socijalnih stanova i stanova za najam, a
ulagačima olakšati administrativnu proceduru.
net.hr/ezd
