U strahu od otkaza Hrvati sve opreznije troše, manje se zadužuju i nerado ulaze u minus, pokazuje istraživanje agencije Gfk o utjecaju krize na ponašanje građana i percepciju bankarskog sustava.
Oko 80 posto hrvatskih građana izjavljuje da je kriza na neki način utjecala na njih ili na članove njihovog kućanstva. Sve se manje troši na užitak i razonodu, a ne štedi se jedino na prehrambenim proizvodima i proizvodima za osobnu higijenu.
Glavni razlozi za promjenu ponašanja su smanjivanje prihoda i strah od otkaza. Trećina građana svjedoči o kašnjenju ili smanjivanju plaća (njihovih ili od članova kućanstava), a kontinuirano raste i udio onih koji dobivaju otkaz na poslu.
To sasvim sigurno utječe i na 'financijsko' ponašanje građana. Sve je manje građana koji su relativno zadovoljni vlastitom financijskom situacijom, a kontinuirano raste udio onih koji nisu u stanju otplaćivati rate kredita.
U pogledu zaduživanja, i dalje je vidljiv oprez. Čak 70 posto anketiranih planira smanjiti zaduživanje. Krediti banaka se i dalje percipiraju kao teže dostupni, iako je broj ljudi koji to smatraju nešto pao u odnosu na prošlu godinu. Postotak građana koji vjeruju da će kamate biti stabilne i dalje je relativno nizak (20 posto).
Većina ispitanika ne mijenja svoj obrazac poslovanja s bankama. Tri četvrtine klijenata banaka posluje samo s jednom bankom, jedna petina s njih dvije, a tek 6 posto s tri ili više banaka.
Građani u Hrvatskoj u prosjeku koriste 3 do 4 bankovna proizvoda. Najčešće se radi o tekućem računu i s njim povezanim proizvodima. Uspoređujući rezultate istraživanja s onima iz 2009. godine uočava se značajan pad u korištenju čekova (za 8,1%) i trajnog naloga (za 2,4%).
