Buđenje prirode i razdoblje polenacije biljaka teško pada alergičnim osobama za koje tada počinju muke s kihanjem, kašljem, curenjem iz nosa, iritacijom očiju, otokom kapaka i ostalim alergijskim boljkama.
"Upravo je u tijeku polenacija lijeske, uskoro kreće i breza, dok će u svibnju i lipnju i trave otpuštati peludna zrnca. Stanoviti 'odmor' bit će u srpnju, nakon čega počinje cvjetanje ambrozije koje bi, ako bude toplije vrijeme, moglo biti čak do polovice listopada", objašnjava doc. dr. Asja Stipić, voditeljica Odjela za Kliničku imunologiju, pulmologiju i reumatologiju Opće bolnice "Sveti Duh".
Ističe kako se veliko povećanje broja alergija može 'zahvaliti' i globalnom zatopljenju, jer polenacija biljaka počinje ranije i dulje traje.
Asja Stipić navodi kako kroz njenu ambulantu godišnje prođe oko 3000 alergičara, no stvarni broj ljudi koji pate od alergija daleko je veći, jer se oni često 'liječe' sami, a liječnicima se javljaju tek kad simptomi postanu prejaki, kada se već javi i astma, koprivnjača ili čak i anafilaktički šok.
U slučaju anafilaktičkog šoka dolazi do 'sloma' cirkulacije, gušenja, zastoja rada srca i pluća. Zato je važno točno znati na što je čovjek alergičan i koji je stupanj težine bolesti da bi se spriječile najteže posljedice. Najčešći uzroci alergija su ubodi insekata, hrana i lijekovi, a posebice penicilin. »Bolesnici s 'generaliziranom' alergijom, odnosno onom koja može dovesti do anafilaktičkog šoka, sa sobom moraju imati lijekove za samopomoć i trebaju biti educirani kako bi prepoznali rane znakove bolesti«, kaže doktorica Stipić.
Klinički znakovi alergije su višestruki, počevši od crvenila, svrbeža i suzenja očiju, otoka kapaka do nosnih s bistrom vodenastom sekrecijom, kihanjem, svrbežom i začepljenosti nosa. Kožni su, pak, popraćeni svrbežom, a može se (po)javiti grebanje u grlu, gušenje, svrbež ušiju i grla, promuklost, kašalj, težina i 'sviranje' u prsima, što su već simptomi alergijske astme.
Što se alergijske astme tiče, istraživanja su pokazala njen rast tijekom godina. Dok je u pedijatrijskoj populaciji 1978. zabilježeno 1,3 posto slučajeva alergijske astme, 2002. godine njena je učestalost porasla na 8,4 posto, ponajprije u Primorsko-goranskoj županiji.
U Gradu Zagrebu utvrđena je učestalost alergijske astme od 6,2 posto. "Ipak", kaže doktorica Stipić, "u odnosu na zapadno-europske zemlje, Hrvatska spada u krajeve s nižom prevalencijom astme". Govoreći o budućnosti alergologije, Asja Stipić ističe molekularnu dijagnostiku i terapiju, kao i proizvodnju rekombinatornih alergena.
Ubuduće će se za svakog čovjeka točno odrediti molekula na koju je preosjetljiv, pa će se moći izraditi i svojevrsni alergološki profil. Tako će biti određena individualna terapija, a moći će se spriječiti i njene neželjene reakcije.
Đir po gradu 24. svibnja 2012.
