PredviđanjaSve manje pušača

Predviđanja da u razvijenim zemljama do 2050. godine više neće biti pušača doista bi mogla postati stvarnost, javlja Jutarnji list.

Naime, istraživački tim sa Scripps Research Institutea na Floridi, SAD, otkrio je izvor želje za nikotinom u mozgu, otvarajući tako put prema novim lijekovima koji bi pomagali pušačima da se riješe grozne i opasne navike. I sve skuplje.

U pokusima na štakorima znanstvenici su odredili funkciju gena CHRNA5, za koji se još prije nekoliko godina smatralo da ima veze s ovisnošću o nikotinu. Gen kontrolira receptor, ulaznu točku na površini stanica mozga, koji reagira na molekule nikotina. Kod normalne verzije ovog gena, sve veće od sićušne doze nikotina šalje mozgu poruku koja kaže: "prestani konzumirati".

No, učinak je bio potpuno drugačiji kod miševa kod kojih je jedan dio receptora, poznat kao alpha5, isključen. Negativna poruka nikad ne stiže do mozga, a posljedično - glodavci se ne mogu zasititi nikotina. Sličan se scenarij događa kod nekih ljudi. Oni imaju peh da su "rođeni ovisnici o nikotinu", vjeruju znanstvenici. Kada su detaljnije pročešljali podatke o ljudskom genomu, istraživači su odredili genetske promjene koje djeluju na funkcioniranje alpha5. Utvrdili su, tako, da između 30 i 35 posto stanovništva SAD-a, ima oblik gena CHRNA5 koji potiče neutaživu želju za nikotinom.

- Kod nositelja te varijante gena veća je vjerojatnost da će razviti ovisnost o nikotinu - tumači voditelj istraživanja Paul Kenny koji je nakon objave studije u Natureu, dobio mogućnost za stvaranje nove kategorije lijekova koji bi pomogli u prestanku pušenja djelujući na taj receptor - obnavljajući ili potičući odbojnost prema visokim dozama nikotina.