U 2007. vrijednost tržišta prodanog dnevnog tiska iznosila je 965 milijuna kuna, od čega je državi plaćeno PDV-a 125 milijuna kuna.
Dvije medijske grupacije Styria i EPH čine 90 posto medijskog tržišta dnevnog tiska u Hrvatskoj, pokazao je izračun udjela nakladnika dnevnih novina temeljen na njihovim pisanim izjavama o ostvarenim prosječnim prodanim nakladama. Te podatke, koji još nisu verificirani, predstavio je večeras voditelj Odjela za papir, tisak i medije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) Rajko Naprta na medijskom četvrtku, posvećenom gospodarskom položaju novinskih izdavača.
Iako su prikupljeni podatci vezani za broj prodanih novina temeljem njih moglo se prvi put prilično točno izračunati financijsku i količinsku veličinu tržišta, pri čemu u financijsku nisu uključeni prihodi od oglašavanja i ostalo, kazao je Naprta.
Izračun količine prodanih novina pokazao je da zaključno s 2007. Styria s tri dnevna lista ima 46 posto udjela, a EPH s pet listova 44 posto, što znači da te dvije grupacije čine 90 posto tržišta prodanog dnevnog tiska. Grupacije neovisnih nakladnika, među kojima su Novi list, Glas Slavonije i Zadarski list imaju nešto iznad 8,5 posto količinskog udjela, dok manje od 1,5 posto imaju ostali u koje spadaju Vjesnik i La voce del popolo.
U upisnik pri HGK-u evidentirano je 17 dnevnih listova od ukupno 805 tiskovina koje se izdaju u Hrvatskoj. U 2007. vrijednost tržišta prodanog dnevnog tiska iznosila je 965 milijuna kuna, od čega je državi plaćeno PDV-a 125 milijuna kuna. Mediji pokazuju sporiji, ali ipak ukupan rast naklada, uz trajan pad pojedinih naklada dnevnih listova, rekao je medijski analitičar Ante Gavranović, dodavši da je rast naklada uvjetovan pojavom dnevnog lista '24 sata' i besplatnih novina.
Prema podatcima koje je iznio, u 2007. prodalo se dnevno 540.000 primjeraka novina, a tome treba dodati još 270.000 besplatnih novina, što pokazuje da se svakog dana na domaće tržište distribuiralo više od 800.000 primjeraka.
'Ta činjenica na novi način potiče raspravu o uvriježenoj tezi da u Hrvatskoj samo sedam posto stanovništva uopće čita novine', zaključio je Gavranović.
On smatra da u Hrvatskoj ima prostora za oporavak tiskanih medija, a način za ostvarenje toga vidi u novim strategijama za pridobivanje čitatelja, koncepcijama oglašavanja i inovacijama u formatu i sadržaju.
