GKZD predavanjeŠto znače podaci na Pozdravu Suncu?

Još jedan tjedan u Mjesecu Hrvatske knjige posvećen astronomiji Gradska knjižnica obilježava prigodnim aktivnostima.

U utorak navečer u Multimedijalnoj dvorani gost-predavač bio je Maksim Klarin, suradnik na spomeničkom projektu 'Pozdrav Suncu', koji je govorio astronomskim podacima na instalaciji.

Ovo predavanje Gradska knjižnica organizirala je u suradnji s Astronomskim astronautičkim društvom Zadar kao dio tematskog bloka 'Astro-Zadar'.

Osnivač studija pomorstva u Zadru, stalni član Znanstvenog vijeća za pomorstvo, Sekcije za morsko brodarstvo HAZU, autor brojnih članaka i udžbenika, Maksim Klarin predstavio je povijesni razvoj i značaj astronomskih tablica, koje datiraju još od Ptolomeja.

Predavanje uz projekciju obuhvatilo je kontekst u kojem su nastale i Zadarske astronomske tablice, za koje Klarin smatra da su bliske Alfonsovim astronomskim tablicama, a nastale su u sklopu kalendara Sv. Krševana, negdje oko 1292. ili 1293. godine.

Kalendar je sadržavao datume, oznake dana u tjednu, imena svetaca, imena mjesečevih ciklusa, deklinacije i meridijanske visine Sunca, vrijeme dnevnog svjetla, te položaj Sunca u Zodijaku. Smatra se da je sastavljen prije gregorijanske reforme, a svaka je stranica kalendara podijeljena na tri dijela.

U prvom su dijelu četiri Mjesečeve faze, datumi u mjesecu, zlatni broj, te oznaka za izračunavanje dana u tjednu. U drugom dijelu nalaze se astrološki stihovi i podaci o svecima i blagdanima, a u trećem podaci o Suncu - što je geografski prilagođeno i korišteno u realizaciji 'Pozdrava Suncu'.

Također, Klarin je napomenuo kako se podaci u kalendarskom i astronomskom dijelu ne podudaraju, što dokazuje da se radi o dva različita dokumenta. Iz astronomskih podataka vidljivo je da su tablice rađene za mjesto na Zemlji koje leži na 37 stupnjeva geografske širine.

Govoreći o prirodi nebeskih tijela, Klarin je istaknuo kako je odnos njihovih veličina na Rivi odgovarajući, no udaljenosti nipošto nisu i ne mogu biti. Kada bi to bilo tako, napominje, Merkur bi se nalazio u Foši, Zemlja u Arbanasima, a Neptun iza Šibenika.

Smjestiti planete u njihov pravi položaj nije bilo moguće, no bitna je simbolika, koja vezuje Zadar, astronomiju, pomorstvo i svece u jedinstvenoj instalaciji koja svojom pojavom privlači kako turiste, tako i nas Zadrane.

Ciklus predavanja u GKZD nastavlja se sljedeći tjedan, u četvrtak, 29. listopada, kada je na programu predavanje Duška Paulina 'Klima budućnosti', a nemojte propustiti ni predavanje Nikice Simića 'Astronomija kroz oči mitologije', 11. studenog.