PRED Generalnom skupštinom Ujedinjenih naroda danas će se naći nova, znatno blaža verzija Rezolucije o Kosovu, iza koje ovoga puta stoje i Srbija, ali i Europska unija.
Srbija je ipak odlučila prihvatiti prijedlog Rezolucije koji je pripremila Europska unija uz asistenciju SAD-a, a prema prvim informacijama iz Prištine, novi je dokument prihvatljiv i političkim predstavnicima Kosova. Donedavno rezolutni Tadić, koji je sve do jučer odbijao svaku mogućnost da Beograd sjedne za isti stol s nezavisnom Prištinom, sada je značajno blaži u svojoj retorici i tvrdi da "Srbija izražava iskrenu želju da sva pitanja na partnerski način riješi s EU-om i drugim međunarodnim organizacijama".
Vlada u Beogradu pristala je na dijalog između Beograda i Prištine, ali i dalje ističe da Srbija time ni u kojem slučaju ne priznaje neovisnost Kosova. Iako i dalje ne priznaje Kosovo kao neovisnu državu, Beograd je ovime, ističu politički analitičari, ipak napravio značajan korak naprijed i odobrovoljio međunarodnu zajednicu, a nova rezolucija ima veliku šansu da na današnjoj sjednici bude prihvaćena.
Naime, Beograd je Generalnoj skupštini UN-a krajem srpnja ove godine predao rezoluciju kojom se predlaže zaključak Skupštine da Međunarodni sud pravde u Haagu nije potvrdio pravo kosovskih Albanaca na odcjepljenje od Srbije te da "jednostrana secesija nije prihvatljiv način za rješavanje teritorijalnih pitanja". Beograd je istovremeno u svijet slao signale kako je spreman na dijalog s Prištinom, ali pod uvjetom da Kosovo odustane od nezavisnosti i vrati se pod okrilje Srbije.
Takva je rezolucija naišla na oštre osude EU-a, SAD-a i Kosova te pokrenula paralelnu diplomatsku "ofenzivu", odnosno gotovo istodobni "napad" diplomata EU-a i SAD-a, koji su od zemalja čiji predstavnici sjede u Generalnoj skupštini UN-a tražili da glasaju protiv beogradske rezolucije, ali i posebnih diplomatskih misija koje su iz Srbije krenule u sve krajeve svijeta ne bi li prikupile što više pristalica koje će na sjednici Generalne skupštine dignuti ruku "za", ali i privoljele neodlučne zemlje da se priklone Beogradu.
Srpski je politički vrh izgleda ipak pokleknuo pred konstantnim i žestokim pritiscima koji su stizali iz Europe i svijeta, a koji su upozoravali i da će se Srbija suočiti s blokadom eurointegracijskih procesa ustraje li na svojoj rezoluciji. Uz to, s vremenom je postajalo sve jasnije da Rezolucija ima male ili gotovo nikakve šanse da bude prihvaćena na Generalnoj skupštini UN-a.
Beograd je, kako se čini, shvatio poruku i težinu upozorenja kojima su ih posljednjih tjedana bombardirali iz Bruxellesa i svijeta, te je nakon više sastanaka najviših srpskih dužnosnika u Bruxellesu i New Yorku - a čini se da je onaj najsvježiji između srpskog predsjednika Borisa Tadića i visoke predstavnice za vanjsku politiku i sigurnost EU-a Catherine Ashton bio odlučujući - odlučio značajno ublažiti svoje stavove.
