glavni sadržaj ove stranice | glavna navigacija sitea

Web stranice unutar e-zadar grupacije:

Sakrij / prikaži
Login

Zaboravljena lozinka?

Put prema EuropiSloboda kretanja ljudi i Schengenski sporazum

13.11.2009
Hrvatska

Sloboda kretanja ljudi jedno je od temeljnih prava Europske unije.

Schengenski sporazum
Procjenjuje se da je više od 20 milijuna ljudi u EU promijenilo svoju matičnu državu i živi na području neke druge države članice. Primarni razlozi tolikih migracija unutar prostora EU su ekonomske naravi jer je Unija u namjeri stvaranja jedinstvenog tržišta i povećanja ekonomske moći mobilizirala ljudske potencijale dajući im pravo ulaska i prebivanja na teritoriju druge države članice uz potpunu jednakost u tretmanu (zabrana diskiminacije na temelju državljanstva osnova je slobode kretanja ljudima). Ono se može ograničiti samo uslijed zaštite javne sigurnosti, javnog interesa ili zdravlja ljudi.

Schengenski sporazum

Sloboda kretanja ljudi, ustanovljena još Rimskim ugovorima iz 1957. upotpunjena je Schengenskim sporazumom koji je izbrisao granice unutar prostora EU na kopnu, moru i u zračnim lukama. Schengenski sporazum omogućuje državljanima država koje ga u cijelosti primjenjuju (odnosi se jednako na europske i neeuropske zemlje) da mogu ulaziti u te države bilo gdje bez ikakvih provjera, a kontrola je svedena samo na vanjske, schengenske granice. Sve zemlje uključene u Schengen imaju zajedničku graničnu i viznu politiku za zemlje izvan Schengenske zone.

Schengenom je uspostavljen i Schengenski informacijski sustav (SIS) - baza podataka koju dijele policije svih zemalja uključenih u Sporazum. Ovaj sustav pruža informacije o osobama i predmetima i visoku razinu kontrole vanjskih granica i državnog teritorija radi sprječavanja ilegalnih migracija i kriminalnih aktivnosti.

Schengenski sporazum sklopljen je 1985.godine od strane Belgije, Luxemburga, Nizozemske, Francuske i Njemačke (Schengen agreement). Kasnije mu se pridružuju i ostale zemlje članice EU. Danas Schengenski sporazum primjenjuju gotovo sve države članice EU, osim Bugarske, Rumunjske i Cipra, Irska i Velika Britanija djelomično jer su zadržale kontrolu svojih vanjskih granica, a u Schengenskoj zoni su i države nečlanice EU Island, Norveška i Švicarska.

Schengenski sporazum

Što je s državama koje su izvan područja Schengena među koje spada i Hrvatska? EU je dugo tražila rješenja za lakšu komunikaciju s državljanima država izvan EU koji bi u nju mogli ulaziti bez viza. Po tom pitanju EU nema jasno definirano  stajalište o tome koji su to kriteriji, osim općenitih, za kretanje unutar shengenske zone bez viza. Zato je Vijeće EU donijelo tkz. schengensku "bijelu listu" i "crnu listu". Biti na "bijeloj listi" znači da se možemo slobodno kretati unutar prostora EU bez viza, ali ne duže od 3 mjeseca. Hrvatska se nalazi na tkz. "bijeloj listi". "Crna lista" uključuje, između ostalih, zemlje tkz. Zapadnog Balkana koje su još uvijek pod viznim režimom za ulazak na teritorij EU.

Schengenski sporazum smatra se velikim doprinosom stabilnosti Europskog kontinenta i čvršćeg povezivanja država i naroda Europe jer nestajanjem granica nestaje i prijetnja mogućih sukoba zbog posizanja za tuđim teritorijem.

 

Ivka Ćorić

Tagovi:

Vaše reakcije na ovaj članak

Prijatelji:

  • Centar radio 97,2
  • Arsenal Zadar
  • Hrvatsko narodno kazalište
  • Gradska knjižnica Zadar
  • Radio Biograd
  • MAS Zadar
  • Glazbene večeri u Sv.Donatu
  • Novi radio
  • Sveučilište u Zadru
  • RivaOn, portal srednjih škola
  • Klub zadarskih studenata Zagreb
  • Kazalište lutaka Zadar
  • net.hr
  • tportal.hr
  • index.hr
  • cro portal
  • novilist.hr
  • Tv program
  • žena.hr
  • metro
  • kosarka.hr
  • Moda.hr
glavni sadržaj ove stranice | glavna navigacija sitea