Tako se autor 'Sotonskih stihova' pridružio uglednom društvu poput J.G. Ballarda, kao i književnih nobelovaca Doris Lessing i Harolda Pintera, koji su prethodnih godina zaslužili istu nagradu.
Rushdie je jedan od najcjenjenijih suvremenih pisaca, među čija djela su ubrajaju romani kao što su 'Djeca ponoći', za koje je 1981. godine dobio Bookerovu nagradu.
Ipak, svjetsku prepoznatljivost dobio je zbog fetve koju je izrekao iranski ajatolah Homeini, pozivajući na Rushdiejevu smrt zbog navodne blasfemije i vrijeđanja proroka Muhameda u romanu 'Sotonski stihovi', zbog čega se ovaj književnik dugi niz godina skrivao, te bio pod zaštitom britanske tajne službe.
Baš na taj period se Rushdie referirao u svojem govoru na dodjeli nagrade, naglašavajući 'da je doživio veliku podršku PEN-a u Velikoj Britaniji i SAD-u kada je bio u nevolji'.
Najnovije Rushdiejevo djelo jest roman za mlade 'Luka i vatra života'.
Kneževa palača: 150 godina Narodnog lista
