Dok rekordna cijena nafte prijeti lančanom reakcijom izazivajući veliku zabrinutost na svjetskim burzama, zagovornici alternativnih izvora energije i zaštitnici okoliša shvaćaju to kao priliku da se promjeni način razmišljanja i stil života u kojem se energija nepotrebno rasipa.
Cijena nafte u srijedu je po prvi puta dosegla psihološki prag od 100 dolara po barelu, potaknuta slabim dolarom i zabrinutošću oko smanjenja isporuka.
Cijene nafte narasle su i zbog zabrinutosti da bi nestabilna politička situacija u zemljama izvoznicama nafte mogla dodatno smanjiti uzvoz nafte, te zbog spekulacija kako se zalihe nafte u SAD-u smanjuju već sedmi tjedan uzastopce. Poskupljenju je pridonijela i informacija o zatvaranju triju glavnih meksičkih luka zbog olujnog nevremena. Osim toga uobičajeno je da je zimi cijena nafte u porastu.
Oni koji su se kladili da će dugo najavljivana povišena cijena nafte već sada doseći tu psihološku granicu od 100 dolara po barelu dobro su zaradili. Stručnjaci koji najavljuju kako će cijena nafte za nekoliko godina iznositi 150 dolara, ili čak 200 dolara, zacijelo neće pogriješiti. Kao razlog tolikog poskupljenja oni ukazuju na povećane potrebe za naftom u Kini, gdje vlada pravi gospodarski boom, no to je samo jedan od razloga.
Svima je jasno da potrošnja nafte u cijelom svijetu raste, a da su zalihe nafte ograničene. Međunarodna agencija za energiju smatra da do krize u opskrbi naftom neće doći tijekom slijedećih deset godina. Zemlje OPEC-a upozoravaju da bi do takve krize moglo doći za dvadesetak godina.
Kao što je poznato - povišenje cijena nafte izaziva pravu lančanu reakciju. Tako je uslijedilo i porast cijena zlata i dosegao rekordnih 860 dolara za uncu, što je ubrzo potaklo i rast ostalih cijena na robnim burzama i pad burzovnih indeksa. Porasle su i cijene prirodnog plina i loživog uja, kao i cijene soje, kukuruza i pšenice na robnoj burzi u Chicagu.
I dok s jedne strane to lančano poskupljenje opravdano izaziva veliku zabrinutost, zaštitnici okoliša shvaćaju to kao priliku da se promjeni način razmišljanja i stil života u kojem se energija nepotrebno rasipa, smatra Roger Higman iz britanske nevladine organizacije 'Prijatelji zemlje'.
'To će nas potaknuti da trošimo manje energije i da energiju koristimo na učinkovitiji način. A to moramo ionako naučiti zbog promjene klime. Zemlje koje efikasnije koriste energiju povišenje cijene nafte manje će pogoditi od zemalja poput Sjeverne Amerike.'
Nafta je još uvijek izvor trećine ukupne količine energije koja se koristi u svijetu. Zemlje poput Njemačke moraju svoju potrebu za naftom kompletno podmirivati uvozom, što je dovodi u ovisnički odnos prema zemljama bogatim naftom. No put iz te ovisnosti već se nazire: sunce, vjetar i voda predstavljaju obnovljive i gotovo neograničene izvore energije. Usporedno s rastom cijena nafte, pokazat će da se obnovljivi izvori energije, u čiju se tehnologiju najprije treba dosta investirati, gospodarski sve više isplati. No ne radi se samo u financijskim uštedama, već prije svega o tome da se sve intenzivnijim korištenjem alternativnih oblika energije znatno doprinosi očuvanju klime.









































