U organizaciji Hrvatsko-bugarskog društva i Izdavačke kuće "Alfa" d.d. iz Zagreba, sinoć je u Muzeju antičkog stakla održana promocija knjige Bugarske novinarke Diane Glasnove.
Knjiga pod naslovom "Ratnici milosrđa" je novo istraživanje o završnim operacijama Drugog svjetskog rata na području bivše Jugoslavije.
Ovom prigodom o knjizi su govorili Raško Ivanov, predsjednik Bugarske zajednice u Hrvatskoj, prof. Anđelko Mijatović, recenzent te autorica knjige Diana Glasnova. U glazbenom dijelu programa nastupio je KUD "Debeljak" iz Debaljaka, koji je pripremio posebno iznenađenje autorici knjige. Naime, mlada Martina Ročak pročitala je pjesmu koja je akrostihom Diane Glasnove izazvala emocije publike i same autorice.
Diana Glasnova koja se i osobno sinoć obratila publici koja se u velikom broju odazvala promociji, mogli bismo reći delikatne tematike, istaknula je kako ni ona sama nije očekivala da će se jedan novinarsko- istraživački rad pretvoriti u knjigu koja se danas nalazi pred nama.
- Kada sam počela pisati o ovoj temi nisam znala ni kako top izgleda iz blizine. Tri godine je ovo djelo stvarano. Tragala sam za dokumentima koji su potvrđivali moje istraživanje. Knjiga nije temeljena na emocijama već na argumentima. U ovoj knjizi se nalaze dokumenti iz Bugarsko- vojnog arhiva, istaknula je Glasnova.
Raško Ivanov, predsjednik Hrvatsko-bugarskog društva, rekao kako temeljni je cilj društva promicati prijateljstvo Bugarske i Hrvatske.
O knjizi je govorio je recenzent prof. Anđelko Mijatović. „Ratnici milosrđa" sastoji se od sedam dijelova: 1. Spašavanje jedne države i pogibija jednog naroda, 2. Drama podno Vitoše, 3. Na crnom moru, 4. Tamo, daleko u ravnici, 5. Osloboditelji, suparnici i neprijatelji, 6. Most na Dravi i 7. Riskirat ću svoj život, ali ći vas spasiti, te epilog.
Prof. Mijatović je uveo zainteresiranu publiku u srž nastanka spomenutog djela koje je zapravo prethodio jedan autoričin esej o bugarskoj vojsci u povodu njezina praznika 2006.godine.
- Nastavak spisateljicinog istraživanja kroz dokumente, literaturu i na terenu, pridonio je, kako Glasnova u predgovoru naglašava, odi hrvatsko-bugarskog prijateljstva i humanizmu bugarskih vojnika i časnika pri susretu u vrlo teškim ratnim okolnostima s hrvatskim civilnim pučanstvom i sa zarobljenim hrvatskim vojnicima u završnim operacijama, naglasio je Mijatović.
Iako je osnovni pristup u istraživanju zadane problematike bio prvenstveno novinarsko- istraživački, u odnosu na postignute rezultate u tom radu, bez obzira na novinarski stil i emocionalna razmišlajanja u vezi s u logom Bugarske armije i sudbinom Hrvatskih oružanih snaga, s Bugarskom i Hrvatskom, rad je i povijesno-istarživački.
Mijatović, Glasnovu objašnjava kao bugarsku i hrvatsku domoljupku, argumentirajući svoju tvrdnju činjenicom kako ista u tekstu koristi svaku mogućnost i ukazuje na činjenice, koje u duhu tradicionalno dobrih bugarsko-hrvatskih odnosa, mijenja ustaljena negativna gledišta problematike kojun istaržuje.
To se nastojanje upravo čita u zadnjem poglavlju gdje se objavljujući zapovijedi i izvještaje u vezi sa zarobljenim pripadnicima oružanih snaga jasno vidi da su bugarski časnici prema zarobljenicima uvijek ponašali u skladu s odredbama Ženevskih konvencija.
Zahvaljujući ovim istraživanjima ukoričenim u knjizi „Ratnici milosrđa" više znamo što se sve događalo, kronološki i prostorno u završnim operacijama Drugog svjetskog rata, zaključio je prof. Mijatović.
Nije teško za pretpostaviti da će spomenuta knjiga s rezultatima istraživanja još više pridonijeti boljim odnosima između bugarskog i hrvatskog naroda.
Glasnova je rođena 1954. godine u Sofiji. Završila je novinarstvo na Sofijskom sveučilištu. Radila je u Bugarskoj novinskoj agenciji, časopisu „Bugarska prehrambena industrija", dnevnom listu „Demokracija", listu „Zname" i u drugim bugarskim medijima. Godine 1991. bila je savjetnica ministra poljoprivrede Republike Bugarske, a 1992. godine zamjenica državnog tajnika Bugarske vlade. Godine 1993. bila je načelnica ureda ministra poljoprivrede Bugarske.
Od 1996. godine živi u Zagrebu. Radila je kao dopisnica za Bugarsku novinsku agenciju, dnevni list "Duma", dnevni list "Monitor", Televiziju "Europa". Od ove godine dopinica je Bugarskog dnevnog lista "Telegraf" te surađuje s drugim bugarskim medijima.
U Zadru obilježen Dan kravate
