CroDemoskopRaste podrška Kukuriku koaliciji

Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, koje je provedeno prva dva radna dana veljače, pokazuje nastavak uvjerljive prednosti lijevoliberalne koalicije.

Jednako tako, u stranačkim se preferencijama nastavlja trend okrupnjavanja političke scene pri čemu dvije vodeće političke stranke u zemlji znatno prednjače u izboru, a još samo dvije prelaze izborni prag na nacionalnoj razini.

Lijeva koalicija okupljena oko SDP-a bilježi izbor od 45,1 posto, što predstavlja porast podrške u odnosu na rezultate postignute na izborima kad je Kukuriku koalicija u deset "domaćih" izbornih jedinica zabilježila izbor od 41,1 posto. Istovremeno, ovaj je rezultat povećanje potpore i u odnosu na prošlomjesečno istraživanje kad je lijeva koalicija zabilježila 42,8 posto. Tako se čini da su najave rezanja javne potrošnje, a tako i nekih privilegija, povećale pozitivni doživljaj nove vlasti.

S druge strane, HDZ je sa svojim koalicijskim partnerima (HGS i DC) zabilježio nešto slabiji rezultat u odnosu na izbore (22,1 posto prema izbornih 23,5). Hrvatski laburisti su povećali svoj rejting (6,1 posto prema izbornih 5,2), dok je blagi porast zabilježilo još nekoliko lista: HSP dr. A. Starčević-HČSP (s 2,8 posto na 3,9), HDSSB (s 3,0 posto na 3,5), NL dr.sc. Ivan Grubišić (s 2,8 posto na 3,1), HSP (s 3,0 posto na 3,2). Slabije su rezultate zabilježile sljedeće liste: HSLS (s 3,1 posto na 2), Hrast (s 3,1 posto na 2,3), BUZ-PGS-HRS-Ljubo Jurčić (s 2,8 posto na 2,2) i NL Milana Bandića (s 1,1 na 0,5 posto).

Josipović i dalje najpozitivniji političar u zemlji
 
Osim preferencija koalicija, u istraživanju je utvrđena i preferencija samostalnih stranačkih lista. I na ovoj ljestvici SDP bilježi veliku prednost u odnosu na HDZ (34 prema 17,5 posto). Treće mjesto drže Hrvatski laburisti (5,4 posto), a HNS je četvrtom mjestu s izborom od 5 posto. Ove su četiri stranke ujedno i jedine prešle prag na nacionalnoj razini (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica). Većina se ostalih stranaka natiskala između 3,9 i 2,0 posto.

Predsjednik Josipović s ovomjesečnih 43,3 posto izbora (prošli mjesec 43,2) najpozitivniji je političar u zemlji. Drugo mjesto na ljestvici pozitivnih političara čvrsto drži hrvatski premijer - Zoran Milanović - s 14,1 posto (prije mjesec dana 12,4), dok je Jadranka Kosor s 3,3 posto tek na šestom mjestu (prema 5,6 prije izbora). Guverner Rohatinski je najpozitivniji za 6,1 posto građana (prije mjesec dana 5,5), a Dragutin Lesar za 3,7 (prije mjesec dana za 4,2). Među deset najpozitivnijih doživljaja političara još su Vesna Pusić, don Ivan Grubišić, Ljubo Jurčić, Ruža Tomašić i Radimir Čačić .

Redoslijed na vrhu pozitivnog doživljaja potvrđuju i rezultati istraživanja koji se odnose na pojedinačne percepcije vodećih političara u zemlji (koje govore o tome za koliko je građana pojedini političar pozitivan ili negativan). Tako je predsjednik Josipović pozitivan za 87,7 posto građana, a negativan za 6,6 (netto pozitivan doživljaj 81,1 postotnih poena), Zoran Milanović je pozitivan za 73,5 posto ispitanika (u siječnju 58,5), a negativan za 14,4 (u siječnju 26 posto). Prvak opozicije je u ukupnom doživljaju netto pozitivan 59,1 postotnih poena (prije mjesec dana bio je netto pozitivan 32,6 postotna poena). Jadranka Kosor je pozitivna za 26 posto građana, dok je za njih 63,4 posto negativna.

Sanader, Šeks i Kosor najnegativniji političari
 
Sanader je zadržao prvo mjesto na ljestvici negativnog doživljaja hrvatskih političara. Tako je u posljednjem istraživanju Sanader najnegativniji političar za 23,1 posto ispitanika (prošli mjesec 27,4 posto). Na drugom je mjestu Vladimir Šeks, a slijede Jadranka Kosor, Radimir Čačić, "svi političari", Stjepan Mesić, premijer Zoran Milanović i ministar financija Slavko Linić.
 
Ovomjesečno istraživnje CRO Demoskop obuhvaćalo je doživljaj rada tri najvažnije hrvatske institucije: Predsjednika republike, Hrvatskog sabora i Vlade RH. Najbolju je ocjenu zabilježio predsjednik Josipović s prosječnom ocjenom od 3,93, zatim nova Vlada RH (3,02) a najslabiju je ocjenu zabilježio Hrvatski sabor (2,82). Najbolje ocjene u sva tri slučaja zabilježene su među biračima SDP-a koji predsjednika Josipovića ocjenjuju s odličnom ocjenom (4,5), Vladu vrlo dobrom (3,72) a Hrvatski sabor dobrim (3,43). Zanimljivo je da je među biračima HDZ-a predsjednik Josipović zabilježio mršavu četvorku (3,5), dok su Vlada i Sabor zaslužili trojku (2,87 i 2,85). Najslabiju ocjenu predsjednik Josipović bilježi među biračima oba HSP-a (3,08). Vlada je zabilježila lošije ocjene kod birača HDSSB-a (2,56) i ponovno oba HSP-a (2,68 i 2,78), dok su birači HDZ-a ocjenili rad Vlade s 2,87. Sabor je najlošije prošao među biračima HSP-a (2,3) dok među biračima HDZ-a bilježi trojku (2,85).