Na zadarskom je sveučilištu priznati teolog i islamolog dr. Franjo Topić iz Sarajeva održao zanimljivo predavanje pod nazivom "Islamizacija južnoslavenskih prostora".
Topić, predsjednik hrvatskog društva "Napredak" iz BiH, hrvatskoj je javnosti poznat jer mu se prošle godine ime spominjalo među kandidatima za gradonačelnika Sarajeva. Na zadarskom sveučilištu pak svake godine tradicionalno održi predavanje vezano uz religiju.
Muslimana i katolika u svijetu ima približno isti broj, oko milijardu i dvjesto milijuna, zajedno oko 40 posto svjetskog stanovništva, dok u Hrvatskoj ima oko 56 i šest tisuća muslimana.
Islam i pripadajuća kultura bitni su za Hrvatsku jer upravo je muslimanski (turski) civilizacijski krug, uz mediteranski i germanski imao velik utjecaj na oblikovanje hrvatske kulture i povijesti.
No kako definirati i imenovati muslimane u Hrvatskoj, odnosno ovim prostorima problem je oko kojeg se ni povjesničari ni političari nisu složili o čemu govori podatak da su u zadnjih 100 godina muslimani imali deset različitih službenih naziva.
Prvi trag islama u jugoistočnoj Europi nalazimo u 9. stoljeću kada su srednjovjekovni kršćanski vladari unajmljivali turske konjaničke odrede za međusobne borbe. No, četiri povijesna događaja koja su definirala tursko prisustvo na Balkanu su bitka na Marici, Kosovska bitka, pad Carigrada i Krbavska bitka.
Nakon ove zadnje Hrvati su postali antemurale christianitis, predziđe kršćanstva, što su i ostali gotovo pola tisućljeća, dok su ostali balkanski narodi potpali pod Turke i utjecaj islama. Ta religija na ovim prostorima ima tri glavna obilježja: donijeli su ga Turci, došao je relativno kasno (15st.) i došao je silom.
Jedan od mehanizama kontrole nad pokorenim južnoslavenskim stanovništvom je bila islamizacija koja je u Bosni imala velikih uspjeha jer su bogumili, pripadnici Crkve Bosanske, mahom prelazili na islam radi prijašnjih sukoba s pravoslavcima i katolicima.
Osim toga, prelaskom na islam bila su otvorena mnoga vrata o čemu govori podatak da su se neko preobraćenici uspeli do položaja velikog vezira. Svima je poznat i harač, poseban porez što su ga morali plaćati kršćani i koji je mnoge natjerao da se preobrate.
Naravno, katolička i pravoslavna crkva su ipak opstale u Bosni, katolička uglavnom radi djelovanja fratara. Austrija 1878. dolazi u posjed BiH, a sljedeće godine radi popis stanovništva prema kojem je od 1.158.000 stanovnika 450 tisuća bilo muslimana, 490 tisuća pravoslavaca te 209 tisuća katolika.
Izložba “Dadaizam u Studentskom klubu”
