Grad Pag će se uključiti u međunarodni projekt REPS kojim Europska unija financira program konzerviranja i sustavnog očuvanja pejzažnog suhozidnog graditeljstva.
"Smatramo da su suhozidi vrlo važni za Pag jer su dio paške prošlosti, gradili su ih naši ovčari i treba ih zaštititi kako bi ostali takvi kakvi jesu i kako se ne bi uništavali," kaže gradonačelnik Paga Ante Fabijanić. „O tome smo razgovarali i s predstavnicima Općine Povljana i na tome ćemo projektu zajedno raditi."
Na otoku Pagu postoji oko tisuću kilometara suhozida koje su stoljećima gradili i održavali otočni ovčari. Ponegdje su se ovčari pri gradnji suhozida morali suočavati s gotovo nepremostivim preprekama, kao primjerice na pašnjacima koji su prema moru položeni na kosinama od čak 70 stupnjeva.
Takvim se terenima jedva može kretati pa je teško zamisliti kako se na njima moglo graditi. Uz suhozide se želi zaštititi i sva druga suhozidna gradnja na otoku, a to su stari torovi, manje ograđene površine na pašnjacima u kojima su se držale ovce za vrijeme mužnje i ovčarske nastambe koje se nazivaju stani ili nastani. Suhozidi su ne samo najveće nego i najstarije građevine na otoku jer su neki stari i preko tisuću godina.
Hrvatska se u program zaštite suhozidne gradnje uključila prije četiri godine znanstvenim projektom HAZU-a „Kamen, suhozidna gradnja i pejzaž Jadrana" kojeg vodi dr. sc. Aleksandre Faber, znanstvena savjetnica i dugogodišnja predstojnica Arheološkog instituta Sveučilišta u Zagrebu.
Grad Pag i Općina Povljana obratit će se Ministarstvu kulture RH kako bi se pokrenuo postupak zakonske zaštite suhozida na Pagu.
