glavni sadržaj ove stranice | glavna navigacija sitea

Web stranice unutar e-zadar grupacije:

Sakrij / prikaži
Login

Zaboravljena lozinka?

"Toponimija otoka Paga"Očuvanje jezičnog bogatstva i tradicije dalmatinskih otoka kroz bilježenje toponima

26.01.2012
Zadar

Jučer je u Svečanoj dvorani Sveučilišta održano predstavljanje knjige "Toponimija otoka Paga". O knjizi su govorili profesori doktori, Vladimir Skračić, Damir Magaš, Milenko Lončar i mr. Ivo Oštarić. Organizator predstavljanja ove vrijedne monografije bio je Centar za jadranska onomastička istraživanja.

Centar za jadranska onomastička istraživanja utemeljen je odlukom Senata Sveučilišta u Zadru 2003. godine i otada je jedna od njegovih sastavnica. Projekt je vrijedno i odgovorno započeo i vodi dr. sc. Vladimir Skračić zajedno sa skupinom istraživača koji imaju zajednički cilj i viziju: sačuvati onomastičku i toponimijsku građu koja svakim danom biva sve ugroženija i nepovratno izgubljena, rekao je uvodno Josip Faričić.

Predstavljane knjige

Od svoga osnivanja, Centar je kvalitetu istraživanja podigao na najveću moguću razinu, pokrenuo institucionalnu i interdisciplinarnu, domaću i međunarodnu suradnju, pokrenuo je projekt, odnosno biblioteku svojih izdanja, pod nazivom Onomastica Adriatica u sklopu koje je izdana i ova knjiga.

Centar za jadranska onomastička istraživanja do sada je priredio i izdao četiri monografije o toponimima zadarskih i šibenskih otoka: Toponimija otoka Vrgade, Toponimija otoka Ugljana, Toponimija otoka Murtera, Toponimija otoka Pašmana, te sada i Toponimija otoka Paga.

Znanstveno-istraživački rad Centra usmjeren je na toponomastička istraživanja na otocima zadarskoga i šibenskog arhipelaga. Ti istraživački postupci uključuju terenska istraživanja, bilježenje toponomastičke građe, njezinu sistematizaciju i objavljivanje građe u toponomastičkim monografijama. Na projektu Onomastica Adriatica, koji je okosnica znanstvenog rada u Centru, surađuje mnoštvo znanstvenika sa Sveučilišta u Zadru kao i druga hrvatska i europska sveučilišta.

„Ova su izdanja iznimno važna za očuvanje jezičnog bogatstva konkretno kroz bilježenje toponima. Krajnje je vrijeme za njihovo sustavno prikupljanje i bilježenje, jer je nazivlje danas iznimno ugroženo. Tome je tako prvenstveno zbog promjene načina života i sustava vrijednosti u kojem se gubi tradicionalni način života. Posljedica toga je da sve manje ljudi zna nazive lokaliteta, mladi ljudi sve rjeđe dolaze u dodir s tom jezičnom baštinom i mi ćemo je, nažalost, polako početi nepovratno gubiti", naglasio je Ivo Oštrić.

Predstavljane knjige

Vladimir Skračić je istaknuo kako su u projektu još dvije knjige/monografije: o Kornatima i šibenskim otocima. „Kornate još uvijek radimo i planiramo da će knjiga izaći ove godine, a šibenske otoke planiramo dovršiti dogodine. Na taj način bi se zaokružio taj arhipelag koji je najproblematičniji u demografskom smislu jer samo su živi stanovnici nositelji jezika, a kad ta generacija odumre, mi ćemo zauvijek izgubiti informacije o tome što smo mi i naši stari nekada bili. Na ovaj način mi tu neopisivo vrijednu baštinu želimo sačuvati za današnje i buduće generacije." Projekt Onomastica Adriatica započeo je od najnapuštenijih malih otoka zadarskog vanjskog niza, nastavio se preko obalnih, i sada s Pagom i šibenskim otocima (koji su također u teškom demografskom stanju) on se polako bliži svome kraju, rekao je Skračić.

Onomastika posebna je grana lingvistike koja se bavi proučavanjem osobnih imena (imena i prezimena) i nadimaka, odnosno proučava značenje i povijest imena ljudi (antroponimi) i imena mjesta (toponimi).

S obzirom da je Centar od samih početaka fokusiran na male naseljene otoke (primarno na one najudaljenije i najmanje - vanjski niz zadarskih otoka, zatim na one veće i bliže - unutarnji niz), Centar nikada još nije „obradio" one velike i važne otoke poput Paga, otoke s bogatom arhivskom građom i poviješću. Stoga je ova monografija i jedan veliki izazov za sve njezine (ko)autore i inicijatore, priznaje Skračić. Ova je monografija specifična, osim po sadržaju, i po svom načinu nastajanja. Zato se može reći da se pojavila izvan okvira znanstvenog projekta Onomastica Adriatica i polaznih planova Centra za jadranska onomastička istraživanja, rekao je za kraj dr.sc. Vladimir Skračić.

Predstavljane knjige

„Našim je projektom bilo zamišljeno da se najprije dovrše monografije o zadarskim i šibenskim otocima, a potom nastavi rad na ostalima, najprije Zadru susjednim otocima. Ali, prije nekoliko godina obratio nam se mr.sc. Ivo Oštrić iz Kolana na Pagu koji je davno, još dok je pripremao svoj magisterski rad, prikupio suvremenu toponomastičku građu otoka Paga i zamolio da se ta građa objavi unutar ove monografije. Upozorili smo ga da će objavljivanje pretpostaviti i stanovite izmjene u načinu prezentacije njegove građe, no on je s razumijevanjem prihvatio sva naša obrazloženja i tako smo krenuli u zajednički projekt. Riječ je dakle o potpuno novim okolnostima u kojima Centar objavljuje ovu petu po redu monografiju o hrvatskim otocima, ali bez obzira na to, ona je u svojim temeljima, namjerama i kvaliteti bez sumnje jednaka svojim prethodnicama.

autor: Karla Belančić

Tagovi:

Vaše reakcije na ovaj članak

Prijatelji:

  • Centar radio 97,2
  • Arsenal Zadar
  • Hrvatsko narodno kazalište
  • Gradska knjižnica Zadar
  • Radio Biograd
  • MAS Zadar
  • Glazbene večeri u Sv.Donatu
  • Novi radio
  • Sveučilište u Zadru
  • RivaOn, portal srednjih škola
  • Klub zadarskih studenata Zagreb
  • Kazalište lutaka Zadar
  • net.hr
  • tportal.hr
  • index.hr
  • cro portal
  • novilist.hr
  • Tv program
  • žena.hr
  • metro
  • kosarka.hr
  • Moda.hr
glavni sadržaj ove stranice | glavna navigacija sitea