Od ove školske godine s primjenom HNOS-a svi udžbenici prilagođeni su novom nastavnom planu i programu. Tako je i učenje hrvatskoga jezika u cijelosti prilagođeno novim pravilima. Međutim, novosti u učenju i obradi padeža zbunile su i ogorčile pojedine roditelje kojima nije jasno što se to događa i zašto se ruši tradicija. Protiv promjene je i jezikoslovac Josip Silić.
"Možemo mi mijenjati redoslijed, ali ako se prema tradiciji europske gramatike odnosimo tako, pitanje je gdje ćemo stati. Paradigma padeža ima svoje zakonitosti. Bitno je jedino učenicima dobro objasniti da je nominativ padež subjekta, a akuzativ objekta", rekao je Silić za Večernji list, te dodao kako procjenjuje da će promjene izazvati velike nesporazume.
S druge strane, Zrinka Jelaska sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta, koja je sudjelovala u izradi novoga nastavnog plana i programa iz hrvatskoga jezika za osnovne škole, zgranuta je negativnim reakcijama roditelja jer bi njima u interesu trebalo biti da njihova djeca lakše svladavaju gradivo. "Učenje paradigmi napamet neučinkovito je, apsolventi kroatistike padaju na padežima. Ako se paradigma naštreba, nema koristi ni razumijevanja", objasnila je Jelaska.
U udžbenicima za pete razrede, koji su lani odobreni, a rabe se od ove školske godine, redoslijed padeža različito je naveden. Primjerice, isti izdavač u jednom udžbeniku ima padeže navedene po "starom" standardu, a u drugom po novom, no redoslijed obrade padeža u oba udžbenika radi se po novom.
Đir po gradu 24. svibnja 2012.
