U izvješću o napretku Hrvatske koje će 14. listopada objaviti Europska komisija stoji kako je loše stanje javne uprave najveća teškoća koja opterećuje svakodnevni život građana te koči gospodarski razvoj zemlje.
Takva konstatacija nije ništa novo u izvještajima o Hrvatskoj i ponavlja se gotovo iz godine u godinu. Rak rana Hrvatske ostaje i reforma pravosuđa koja se nikako ne pokreće sa mrtve točke, pa će Europska komisija od Hrvatske tražiti "pojačane napore, posebice glede neovisnosti i učinkovitosti sudstva, borbe protiv korupcije i organiziranog zločina, prava manjina, uključujući povratak izbjeglica te suđenja za ratne zločine", piše Večernji list.
"Zastoji i sa hrvatske strane"
Europska komisija će istaknuti kako za blokadu pretpristupnih pregovora u nekim poglavljima nije kriva samo Slovenija, nego i zastoji sa hrvatske strane. U izvještaju stoji i kako se pregovori "bliže zaključnoj mijeni". Među "zastoje sa hrvatske strane" ubrajaju se i nestali ili sakriveni topnički dnevnici koje već godinama potražuje Tužiteljstvo Haškog suda, a za kojima sada traga posebna međuresorna radna skupa. "Hrvatska vlada mora poduzeti sve neophodne korake kako bi se riješilo pitanje pristupa ICTY-a važnim spisima", piše u izvještaju Europske komisije.
U tom dokumentu Europska komisija će pohvaliti Hrvatsku zbog dogovora sa Crnom Gorom o rješavanju pitanja Prevlake na Međunarodnom sudu pravde (ICJ). Dodaje se i kako sporovi kakav o granici imaju Hrvatska i Slovenija ne smiju blokirati pristupni postupak, a trebaju se rješavati sukladno Povelji UN koja kao zadnju mjeru navodi i obvezujuću presudu ICJ-a.
