Premijer Zoran Milanović danas će po prvi puta sudjelovati u raspravi Europskog vijeća u Bruxellesu. Na dnevnom redu vođa europskih država će biti ekonomska kriza u Europi te će se razgovarati o načinima kako postići rast i "pametno" uvesti proračunsku disciplinu koja ga neće ugroziti.
U EU trenutno ima više od 23 milijuna nezaposlenih te se sve više šire strahovi da bi široki rezovi u proračunima mogli ugroziti gospodarstva. "Rezovi moraju biti 'pametni' i dobro usmjereni kako bi omogućili prostor za budući rast", kazao je europski povjerenik. Većina država članica trebala bi potpisati i novi ugovor o proračunima ili "fiskalni ugovor". Cilj toga ugovora je snažnija koordinacija proračunskih politika u 17 država eurozone, piše BBC.
Nastavlja se i živa diplomatska "bitka" oko utjecaja država koje nemaju euro na uvođenje novih pravila. Velika Britanija je osigurala da se taj ugovor ne odnosi na njih, ali smije pratiti rasprave o njemu. Poljska inzistira na činjenici da i druge države, koje se pripremaju za uvođenje eura, potpuno sudjeluju u pregovorima o budućnosti eurozone.
Trenutni prijedlog tog ugovora određuje da države potpisnice održavaju summite najmanje dva puta godišnje. Odluka hoće li države koje nemaju euro prisustvovati tim sastancima je ostavljena predsjedniku summita. U prijedlogu stoji kako će "ih pozvati kada je to primjereno i najmanje jednom godišnje".
Češka bi mogla ostati izvan ugovora zbog prijepora u vladajućoj koaliciji, dok Irska razmišlja da s tim prijedlogom izađe pred građane i održi referendum. Dok Francuska traži da se to odnosi samo države eurozone, Njemačka je sklonija uključiti i države kao što su Danska, Poljska i Švedska koje nemaju euro.
Na summitu će se sigurno raspravljati i o posrnuloj Grčkoj koja još uvijek sa privatnim kreditorima nije uspjela postići dogovor koji bi trebao spriječiti njezin bankrot. Europska komisija je uvjerena da će do toga dogovora doći ovih dana, no Grčka bi bez novca mogla ostati već početkom veljače. Privatne investitore traže da im otpišu pola dugova od obveznica u kompliciranoj zamjeni obveznica, a cilj je skresati grčki dug na 120 posto BDP-a do 2020. godine. Bez toga dogovora Grčka neće dobiti niti novi "paket pomoći" od EU i MMF-a vrijedan 130 milijardi eura.
Atmosfera tijekom vikenda je bila napeta zbog curenja u javnost njemačkog prijedloga da se Grčkoj nametne europski povjerenik koji bi mogao staviti veto na odluke vlade i parlamenta u vezi poreza i potrošnje. Grčka je burno odbacila prijedlog, dok su druge države EU zabrinute zato što država na jugu Europe nije uspjela ispuniti fiskalne ciljeve. EU pokušava uvesti veći i otporniji "kišobran" koji bi spriječio širenje "zaraze" po drugim državama.
Plan je do srpnja uspostaviti 500 milijardi eura vrijedan fond, Europski stabilizacijski mehanizam. Potvrda za taj fond se očekuje na današnjem summitu, a Velika Britanija niti u njemu neće sudjelovati. Trenutni privremeni fond EFES vrijedan oko 300 milijardi eura bi trebao biti ugašen sljedeće godine. Mnogi tvrde da bi bilo bolje spojiti ga sa ESM-om, nego ih voditi paralelno. Samo Italija ove godine treba refinancirati više od 300 milijardi eura duga te mnogi od Europske središnje banke traže širenje "kišobrana" na 1000 milijardi eura.
Europska recesija od početka godine dominira razgovorima među vođama. No, Europska komisija pokušava širiti optimizam navodima kako su 82 milijarde novca EU dostupne državama kako bi ih potrošile na projekte koji bi trebali stvoriti nova radna mjesta i osigurati rast gospodarstva. Danas će se raspravljati i o borbi protiv nezaposlenosti među mladima te potporama malom i srednjem poduzetništvu. Premijer Milanović će moći sudjelovati u raspravi, ali neće imati pravo glasovanja o odlukama. Tako će biti sve dok Hrvatska i službeno 1. srpnja 2013. godine ne postane članica EU.
