Prema podacima Ministarstva zdravstva iz prosinca, liste čekanja za pojedine pretrage u najvećim hrvatskim bolnicima, poput magnetske rezonancije (MR), kompjutorizirane tomografije (CT) ili ultrazvuka (UZV) popunjene su za gotovo cijelu ovu godinu.
Kada je riječ o liječenju onkoloških pacijenata, na početak radioterapije prosječno se čekalo 45, a na početak kemoterapije 19 dana, dok se na operacije ugradnje endoproteze kuka ili koljena u nekim bolnicama treba čekati i dvije do tri godine, izvještava HRT.
Predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne zaštite Spomenka Avberšek smatra da se Milinovićevom reformom zdravstva nije ostvario glavni cilj - smanjenje listi čekanja, njihova transparentnost te bolja dostupnost usluga pacijentima.
"Umjesto da se novac daje u javno zdravstvo, za preglede CT-om i MR-om Ministarstvo sklapa ugovore s privatnim poliklinikama gdje rade isti oni liječnici koji bi taj posao mogli obavljati u svojim ambulantama", rekla je.
O urušavanju javnog zdravstva govorila je i predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata Đula Rušinović. Ona je istaknula da su sve reforme od 90-ih do danas bile reforme zdravstvenog osiguranja koje su vodile prema tržišnom poslovanju javnog zdravstva, a ni jedna se nije bavila reformom sustava. Duge liste čekanja, smatra Rušinović, jedna su od posljedica toga pa njihovo smanjenje stoga ne može biti primarni cilj zdravstene reforme.
Đir po gradu 24. svibnja 2012.
