Uvijek se govori da je pisanje usamljenički posao u kojem se autor na neki način i odvaja od svijeta. Danas to baš i nije jednostavno kao nekad, s obzirom na sve mobitele i online egzistenciju s jedne strane i činjenicu da pisci u Hrvatskoj većinom imaju dnevne poslove kojima financiraju svoje bavljenje književnošću.
Zato je projekt poput pazinske Kuće za pisce ili Hiže za besid odlična ideja koja se i počinje ostvarivati u stvarnosti.
Sve je doista započelo idejom na međunarodnom susretu izdavača koji se prije nekoliko godina održavao u Pazinu, kada se razgovaralo o tome kako piscima i prevoditeljima nedostaju na ovim prostorima rezidencijalne mogućnosti dok je to u Zapadnoj Europi, gdje ima preko stotinu rezidencijalnih programa za pisce, potpuno uobičajeno.
To je otkrio izdavač Nenad Popović predstavljajući projekt Kuće za pisce u zagrebačkoj Knjižnici Bogdan Ogrizović. Uz Popovića su prisutni bili Velimir Visković, koji je došao izraziti podršku HDP-a, te Iva Ciceran, predsjednica Upravnog odbora, kao i dvojica članova Programskog vijeća, Martin Čotar i Branko Vasiljević.
Kuća za pisce čini se kao uspješan primjer kulturnog angažmana politike, s obzirom na to da je objekt, staru oronulu kuću u centru Pazina, dala županija, koja je uložila novac i u obnovu. Hladni je pogon dakle pripremljen, a o popunjenosti Kuće za pisce, kao i događanjima koja će je učiniti središtem literarnog života u Pazinu, a i šire, zaduženo je vijeće od 11 članova, na čijem je čelu pisac Neven Ušumović.
Kuća je otvorena 16. prosinca prošle godine i već u prvim mjesecima imala zavidan program. U njoj su boravili Renato Baretić, Olja Savičević Ivančević, mađarski prevoditelj Laszlo Medve, a deflorirao ju je Robert Perišić.
Osim gostovanja autora, u Kući za pisce održavat će se i književne manifestacije, poput Istrakona i Dana Julesa Vernea, kao primjeri bogate istarske znanstvenofantastične tradicije, ali i strasti. Ovaj projekt predstavljen je već na beogradskom Sajmu knjiga te u Novom Sadu otvarajući se za rezidencijalni boravak.
Među ciljevima je i 'dati priliku samozatajnim, ali kvalitetnim autorima', pa će svakako biti zanimljivo tko će sve spavati u ukusno renoviranoj kući na litici iznad Pazinske jame.
Važan element Kuće za pisce jest i njezina atmosfera. Prostorije za gostujućeg autora na prvom su katu, u prizemlju je izložbeni prostor, a ima i velika terasa, savršena za književne večeri.
Tu pisac može biti, kako je rekao Branko Vasiljković, 'daleko od vreve i vlastitih života', pa je boravak u pazinskoj Kući za pisce i prilika za stvaralački preporod. To je potvrdio i Renato Baretić u izvještaju svog boravka napisavši da je prvi put nakon dvije godine uspio napisati nešto što nije bila novinska kolumna.
Jednoga dana ćemo vjerojatno moći čitati izbornik tekstova nastalih u istarskoj Kući za pisce, što će biti krajnji pokazatelj uspješnosti ovog projekta.
Kneževa palača: 150 godina Narodnog lista
