Institut za javne financije predstavio je rezultate istraživanja Indeks otvorenosti proračuna 33 hrvatska grada. Tijekom 2010. Institut je mjerio transparentnost proračuna 33 hrvatska grada. Željelo se ispitati kvalitetu informacija u gradskim proračunima te istražiti otvorenost gradskih proračunskih procesa javnosti.
Otvorenost proračuna je prvi korak prema pozivanju na odgovornost za trošenje javnog novca. Političarima često nije u interesu da državni i lokalni proračuni budu jednostavni, jasni i transparentni. Svim građanima, međutim, treba biti itekako važno da te proračune razumiju, te da aktivno sudjeluju u proračunskom procesu.
Indeks otvorenosti gradskih proračuna prosječno iznosi 65, što znači da su gradovi pružali 65% očekivane transparentnosti (kvalitete informacija u proračunskim dokumentima i otvorenosti gradskih proračunskog procesa javnosti).
Najbolji rezultat postigao je Slavonski Brod (82), a najlošiji Šibenik (45). Zadar se našao na 24. mjestu , s indeksom otvorenosti od 59,9.
Kako dokumenti predloženog proračuna nisu bili dostupni na službenim internet stranicama, niti su poslani iz Grada Zadra, korišteni su dokumenti usvojenog proračuna. U dokumentima usvojenog proračuna potpore i porezni prihodi prikazani su samo do treće razine računskog plana pa ne pružaju dovoljno detaljne informacije, a nedostaju obrazloženja različitih prihoda i rashoda po ekonomskoj klasifikaciji, te opis makroekonomskih pokazatelja na kojima je temeljen proračun.
Proračunska transparentnost mogla bi se povećati i detaljnijim prikazivanjem poreznih i neporeznih prihoda, te potpora i prikazivanjem obrazloženja različitih prihoda i rashoda po ekonomskoj klasifikaciji, navodi Institut.
Realizacije iz Gradskog proračuna 2008. i 2009. godine
