Najbolje, pak, plaćeni poslovi još su uvijek u upravljačkim djelatnostima i savjetovanju. Slijedi vađenje sirove nafte, zračni prijevoz, proizvodnja koksa i naftnih derivata, promidžba, programiranje...
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, od deset zaposlenih ljudi u Hrvatskoj, njih šest ne zaradi prosječnu plaću. Odnosno, od 1,18 milijuna ukupno zaposlenih u pravnim osobama, 59,5 posto ili 705.086 ljudi zarađuje manje od državnog prosjeka koji iznosi 5362 kune, piše Slobodna Dalmacija, a prenosi danas.hr .
Tako su najlošije prosječne plaće za prosinac isplaćene u dvjema djelatnostima: u proizvodnji kože, čijih 18.628 ljudi prosječno zarađuje 2787 kuna, i u proizvodnji odjeće, u kojoj 8038 zaposlenih prima 2849 kuna. Plaće između 3000 do 4000 kuna prima 98.988 ljudi ili 8,3 posto svih zaposlenih. Među njima su zaštitari, proizvođači namještaja i tekstila, graditelji zgrada...
Među onih 480.909 ljudi ili 40,5 posto ukupno zaposlenih čije prosječne zarade premašuju državni prosjek, najsretniji su direktori i njihovi savjetnici (njih 4669) s 11.623 kune plaće.
Druge po visini plaće u zemlji prima 1967 zaposlenih u vađenju sirove nafte, čiji prosjek iznosi 10.324 kune.
Prosječno više od 7000 kuna zarađuje se i u zračnom prijevozu (9590 kuna), proizvodnji koksa i naftnih derivata (9337 kuna), promidžbi (9293 kune), računalnom programiranju (7802 kune), znanstvenom istraživanju (7787 kuna), u bankama (7619 kuna), proizvodnji lijekova (7632 kune), u pomoćnim uslužnim djelatnostima u rudarstvu (7428 kuna), telekomunikacijama (7284 kune) i duhanskoj industriji (7033 kune).
