Godina 2010. donijela je Kini status drugog svjetskog gospodarstva sve utjecajnijeg u upravljanju planetom, ali i sve veću izoliranost u diplomaciji i politici zbog nepopustljivosti koju je Peking najrječitije pokazao u slučaju kineskog disidenta Liu Xiaoboa, ovogodišnjeg dobitnika Nobelove nagrade za mir.
Zahvaljujući 10-postotnom rastu, Kina je u gospodarskoj utrci za sobom ostavljala Francusku, pa Veliku Britaniju, zatim Njemačku da bi 2010. s mjesta druge gospodarske sile zbacila i Japan, piše HTV .
Kineski glas sve je više dobijao na težini u svjetskim pitanjima, a napose u klubu G20. Niski tečaj juana koji ide na ruku kineskom izvozu, ali šteti kineskoj konkurenciji, bio je središnja tema svjetskih skupova, a kineske odluke u monetarnoj politici potresale su burze, cijene nafta i zlata.
Za godinu 2011. mnogi analitičari predviđaju da neće donijeti poboljšanja u odnosima Kine i Zapada. Nema previše prostora za kompromis jer sve veći broj kineskih čelnika vjeruje da Kina mora čvrsto braniti svoja stajališta, iako na skupovima ističu kako je ostatak planeta Kini potreban, ističe Jonathan Holslag iz Instituta za istraživanje suvremene Kine u Bruxellesu.
