ObratKalmeta: Prezaduženost zaustavila gradnju autocesta

Hrvatska će zaustaviti daljnju gradnju autocesta. Ministar prometa Božidar Kalmeta do jučer je tvrdio da izgradnja cestovne infrastrukture ne opterećuje državnu blagajnu te da se stoga ne treba ni zaustavljati. Sad kaže da 'gradnju treba zaustaviti ili značajno usporiti jer to više nije isplativo u lošim uvjetima na financijskom tržištu'

Za taj Kalmetin kopernikanski obrat doznali smo iz njegovog razgovora s novinarima Novog lista.

'Hrvatska je ranije i kod komercijalnih banaka dobivala kredite uz kamatu od tri do četiri posto, a danas je kamata narasla na 12 ili 13 posto. Pod takvim uvjetima ne isplati se dalje graditi i očekujem da će se neki ugovori raskidati, a neki projekti prolongirati na najmanje šest godina', izjavio je prometni ministar Božidar Kalmeta.

Kalmeta prešućuje, ali predsjednik HNS-a Radimir Čačić ističe da su europske financijske institucije (EBRD, EIB) uvjetovale davanje povoljnijih kredita HAC-u poništenjem tendera vrijednih milijardu kuna jer se nisu poštivali europski standardi postupaka javne nabave. HAC i Kalmeta očito na to nisu bili spremni.

Gospodarski strateg SDP-a Slavko Linić u izjavi za tportal ističe da je Kalmetin zaokret logičan jer je kapital na međunarodnom tržištu naprosto postao preskup za Hrvatsku, i to zbog prezaduženosti, netransparentnosti u javnoj nabavi, mita i korupcije.

'Hrvatska vlada na čelu s bivšim premijerom Ivom Sanaderom i sadašnjom premijerkom Jadrankom Kosor izgubila je kredibilitet i povjerenje financijskog tržišta. Politika ima utjecaj na europske financijske institucije i to su, na neki način, političke banke, a jasno je kako politika misli da Hrvatskom vladaju mito i korupcija', naglašava Linić.

Dodaje i da je zbog gubitka kredibiliteta na financijskom tržištu aktualnoj vladi uskraćena mogućnost za dobivanje kredita na 15, 20 i više godina, a upravo su to rokovi koji omogućavaju ulaganje u infrastrukturu.

HAC je planirao i tražio novac za gradnju novih 108 kilometara autocesta, vrijednih oko devet milijardi kuna. Prije kriznih rebalansa proračuna najavljivano je ulaganje u izgradnju i održavanje cesta od čak 44 milijarde kuna do 2015. godine.