Ovotjedni Morski utorak u Gradskoj knjižnici Zadar ugostio je dipl. Ing. Mirka Beluševića, koji se logistički bavi koraljnim grebenima, pa je u Multimedijalnoj dvorani održao predavanje i video-projekciju, upozoravajući na opasnost koja im prijeti.
Što vam prvo pada na pamet kada se spomenu koralji?
Naravno, nakit. No ove životinje (koje mnogi smatraju biljkama) mnogo su više od privlačnog modnog dodatka.
Koraljni grebeni najveće su biološke strukture na Zemlji, locirani uglavnom oko ekvatora, tamo gdje su povoljni uvjeti za njihov razvoj i život: temperature od 18 do 28 stupnjeva. Postoji i tzv. 'koraljni trokut', koji se razvio između Filipina i Malezije.
Belušević se u svom predavanju usredotočio na opstanak koraljnih grebena, koji žive u simbiozi s jednostaničnim algama.
Nepovoljni uvijeti za koraljne grebene zaista su mnogobrojni: od vremenskih nepogoda, ronilačkog turizma, organskih zagađenja, preko izlova za suvenire koje možemo vidjeti i na zadarskim štandovima, pa sve do izlova radi nasipavanja i drugih oblika građevinskih aktivnosti.
Ipak, najzanimljiviji i najžalosniji je fenomen poznat kao 'izbjeljivanje'. Belušević je pokazao što se događa kada zooksantele, u kojima koralji žive u simbiozi, napuštaju taj zajednički život. Tada se koralji pretvaraju u tvorevine nalik bijelom skeletoru. Javlja se masovno izbjeljivanje čitavih grebena, bolesti koja se manifestira prilikom 'koraljnog stresa'.
A sve je to rezultat porasta temperature mora. U prijevodu: globalnog zatopljenja, a tome doprinose industrijalizacija, potrošnja goriva i emitiranje CO2.
Kneževa palača: 150 godina Narodnog lista
