Iračani su izašli na biračka mjesta diljem zemlje, prkoseći terorističkim napadima, u ključnim izborima u formiranju mlade demokracije u toj zemlji. Dvadeset četvero je ljudi poginulo u glavnom gradu, a očekuje se da će tijekom dana biti još napada.
Oko 19 milijuna Iračana danas može glasati za novi sastav parlamenta, u ključnom trenutku u kojemu će se vidjeti može li ta zemlja prevladati sektaške podjele pred veliko povlačenje američkih snage do kraja godine. Birališta se zatvaraju u 17 sati po lokalnom vremenu (15 sati po našem).
Ženama su u parlamentu zagarantirana 82 mjesta, ili gotovo četvrtina svih zastupničkih mjesta. Osam mjesta zagarantirano je manjinama. Diljem zemlje otvoreno je preko 47.000 biračkih mjesta, na kojima radi 300.000 Iračana posebno izučenih za provođenje izbora, a na prisutno je i gotovo pola milijuna lokalnih i međunarodnih promatrača. Prebrojavanje glasova počet će odmah nakon zatvaranja birališta, a svi će se glasovi prebrojati dva puta, da bi se spriječilo nepravilnosti.
Devetnaest mrtvih u Bagdadu
Pobunjenici su već najavili kako namjeravaju poremetiti izbore, za koje smatraju da su potvrda američke okupacije i vlade kojom dominiraju šijiti, a dan su počeli terorističkim napadima i granatiranjem Bagdada i drugih gradova minobacačima.
Najmanje 12 ljudi umrlo je na sjeveroistoku Bagdada u eksploziji koja je uništila zgradu, a na zapadu Bagdada su granate iz minobacača ubile sedam ljudi u dva susjedstva. Nedugo nakon prve eksplozije, u još jednoj je poginulo pet ljudi. Minobacačke granate padale su i na Zelenu zonu u Bagdadu, kao i na druge gradove, ali zasad nisu prijavljene nove žrtve.
Birači zasad nisu obeshrabreni prijetnjom. Diljem Iraka izlaze na birališta, kako bi između 6.200 kandidata izabrali 325 zastupnika u novom parlamentu. Radi se o drugim slobodnim izborima u Iraku nakon pada režima Saddama Husseina. Na izborima i kasnijem formiranju vlade trebalo bi se vidjeti hoće li Irak nastaviti biti podijeljen po sektaškim linijama između šijita i sunita, te po narodnim linijama, između Arapa i Kurda, ili će se krenuti u novo doba u kojem će te razlike biti prevladane.
Al-Maliki protiv al-Sadra
Premijer Nouri al-Maliki bori se s drugim šijitskim frakcijama - prvenstveno Vrhovnim islamskim vijećem Iraka i strankom koju predvodi kontroverzni šijitski klerik Muqtada al-Sadr, te sa sekularnom šijitskom frakcijom koju predvodi bivši premijer Ayad Allawi, koji se udružio sa sunitima.
Al-Maliki je rekao kako pobunjenički napadi neće "pokolebati volju Iračana". Izbori su također veliki test za iračke sigurnosne snage, koje su nakon američkog povlačenja iz gradova preuzele odgovornost za kontroliranje sigurnosne situacije u zemlji. Granica s Iranom je zatvorena, a diljem zemlje na ulicama su postavljene tisuće iračkih vojnika.
Amerikanci u Iraku imaju manje od 100.000 vojnika, do kraja ljeta trebalo bi ih ostati manje od 50.000, a do kraja godine trebao bi ostati samo kontingent od oko 20.000 vojnika, koji će u zemlji biti neodređeno dugo.
