Nitko ne želi biti bolestan i svi se nadamo da će nas najteže bolesti zaobići, a ukoliko se to ipak ne dogodi neizbježno je pitanje: Zašto baš ja? Odgovor pokušavaju pronaći znanstvenici sa Stanforda koji su pitanje stavili u nešto širi kontekst i pokušavaju otkriti smisao oboljenja kod ljudi, piše Plos one.
"Koja je svrha bolesti kod čovjeka? Smrtne bolesti bi prema pravilima evolucije morale nestajati, ali događa se upravno suprotno. Sve je više ljudi bolesno. Mora postojati neki dublji razlog za to. Zašto, na primjer, postoji dijabetes kad pacijenti ne mogu preživjeti bez umjetnog dodavanja inzulina?", pita se Atul Butte, vođa istraživačkog tima sa Stanforda.
Znanstvenici su stoga počeli analizirati genetski prenosive bolesti. Otkrili su da liječenje dijabetesa eksternim sredstvima (inzulinom) pomaže pacijentima, ali da istovremeno smanjuje njihovu otpornost na druge bolesti - virusi, bakterije i paraziti mogu ih lakše 'napasti' nego ljude koji u obitelji nemaju problema sa šećerom.
"U pojedinim zemljama u kojima ne postoje uzročnici civilizacijskih bolesti prevladava jača otpornost na infekcije. U visoko civiliziranim zemljama u kojima je higijena izraženija nema potrebe za zaštitnim učinkom gena pa u tim zemljama bolesti lakše napadaju ljude", tvrdi Atul Butte.
Pravog odgovora na smisao bolesti još nema, ali se znanstvenici nadaju da će širenjem spektra promatranih bolesti doći do svrhe njihova nastanka.
Više na Metro-portal.hr
Kako je nastao najveći Zadranin od snijega
