Nakon uhićenja haškog optuženika Radovana Karadžića sasvim je sigurno da će se i odbjegli Ratko Mladić i Goran Hadžić naći na Haškom sudu, izjavio je Dušan Ignjatović, direktor ureda Nacionalnog vijeća Srbije za suradnju Haškim sudom.
Sada je samo pitanje dana kad će se i preostala dvojica naći u Hagu. U ovoj situaciji najvažniji je Mladić. Sada, kad je uhićen najvažniji haški bjegunac Karadžić, bit će teško bilo komu iz međunarodne ili domaće javnosti reći da Srbija ne želi surađivati s Haškim sudom, kazao je Ignjatović beogradskom dnevniku "Danas".
Neimenovani izvor tog lista tvrdi da je Karadžićevo uhićenje zapravo uvod u uhićenje Mladića, kao i to da postoje informacije da su Stojan Župljanin, Karadžić i Mladić bili vezani istom skupinom ljudi. Pritom je ključni trenutak bilo uhićenje Župljanina 11. lipnja ove godine, jer je upotpunilo sliku sigurnosnih službi o mreži Mladićevih pomagača.
"Večernje novosti", međutim, donose razgovor s Draganom Karadžićem, sinom rođenog brata haškog optuženika Luke Karadžića, koji javno priznaje da je pomagao svom stricu Radovanu i tvrdi da je on bio jedini njegov pomagač.
Prema njegovim tvrdnjama, Radovan Karadžić sve se vrijeme skrivao u Beogradu i u drugim dijelovima nekadašnje Jugoslavije, nije imao putovnicu i nikada nije izišao iz zemlje, a u javnosti se pojavljuje tek prije godinu i pol dana; dotad se u Beogradu skrivao u nekoliko stanova.
Dragan Karadžić dodaje da njegov stric nije očekivao uhićenje, i to ne zato što je vjerovao da ga srbijanske vlasti neće uhititi i da će poštovati dogovor s Richardom Hoolbrukeom , već zato što je bio uvjeren da se dobro sakrio iza novog lika. Kad se počeo baviti alternativnom medicinom to mu je donijelo neku radost i unijelo smisao u dotad potpuno usamljenički život.
"Večernje novosti", pozivajući se na neslužbene informacije, pišu da je haški bjegunac Karadžić, osim osobne iskaznice na ime Dragana Dabića iz Rume, imao i tekući račun preko kojega je primao honorare ili možda novac od pomagača u Raiffeisen banci.
Ta banka listu nije ni potvrdila, ni opovrgnu tu tvrdnju, s objašnjenjem da je zakonom obvezna pružiti punu zaštitu povjerljivosti podataka i nije u mogućnosti javnosti pružiti informaciju o podacima koji se smatraju bankarskom tajnom.










































