Dugotrajna kriza posve je promijenila potrošačke navike građana. U velikoj je mjeri pala potrošnja skupljeg mesa, poput teletine ili janjetine, pogotovo pršuta, no i podaci o uvozu mesa, o kojem je Hrvatska ovisna, kažu da je značajno pala i potrošnja najjeftinijeg mesa – svinjetine, piše danas.net.hr
Prema riječima Branka Bobetića, direktora Croatiastočara, gospodarsko-interesnog udruženja proizvođača, prerađivača i trgovaca stokom i stočnim proizvodima, u prvih sedam mjeseci 2011. uvoz janjetine je pao za 13 posto, teletine za 11 posto, a uvoz svježeg svinjskog mesa, pa čak i najjeftinijih dijelova svinjetine, vratine i carskog mesa, pao je za deset posto.
To znači da si mnogobrojni hrvatski građani više ne mogu priuštiti niti najjeftinije meso, svinjetinu, dok trgovci mesom općenito svjedoče kako im se broj kupovina povećao, no iznosi na računima tih kupovina značajno su manji. Drugim riječima, živi se, pa tako onda i kupuje, dan za danom, s onoliko novaca koliko dotekne, pa se umjesto kilograma mesa ili više, kupuje na "deke", piše Novi list.
Kupovna moć prosječnog hrvatskog građanina, kažu podaci GfK Centra za istraživanje tržišta, iznosi svega 4.800 eura, u Sloveniji, primjerice, 10.045 eura, a u EU-27 čak 14.202 eura. Mesni proizvodi viših cijena, poput janjetine i teletine, zamjenjuju se mesnim proizvodima nižih cijena, poput svinjetine, potvrđuje i Sanja Smoljak Katić, direktorica Udruge trgovine pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca. U svakodnevnoj potrošnji, kaže, potrošači su postali vrlo racionalni – više ne kupuju velike količine hrane i ostalih potrepština unaprijed, a značajno se smanjila i impulzivna kupovina.
Riječki mesari muku muče sa sve manjom platežnom moći građana. Dodatno ih, kažu, osim sve više siromašnih građana, uništavaju trgovački centri s "vikend akcijama" i "senzacionalnim cijenama" mesa.
"Oni koji imaju koju kunu, uvijek kupuju meso za 100 kuna, kao
gorivo, pa koliko stane. Nekad su za 100 kuna dobivali puno više mesa,
sad manje, ali ostala im je novčanica od sto kuna koju rijetko
premašuju. Ostali, a njih je, vjerujte, većina, kupuju samo najjeftinije
i u minimalnim količinama, najčešće mljeveno meso, uglavnom po pola
kilograma, ili čak 30 dag za bolonjez, i rebra za maneštru", kažu mesari
iz mesnice Slivnica na riječkoj tržnici.
"Ima kupaca, naravno, ali kupuju rebra za maneštru i kosti za juhu, tu i tamo malo mljevenoga za gulaš. Nemaju ljudi, šnicle su luksuz, a da ne govorimo o butu. Nekad se bez problema kupovali meso za šnicle da bi od njih radili gulaš, a danas jedva izdvoje za najjeftinije meso", kažu u mesnici Smrekar.
danas.net.hr/eZd
Đir po gradu 24. svibnja 2012.
