Istraživanje Odjela za sociologijuGradska knjižnica kao kulturni akter u Zadru

Odjel za sociologiju Sveučilišta u Zadru u srijedu je predstavio rezultate istraživanja 'Gradska knjižnica Zadar kao kulturni akter u gradu Zadru', realizirano u suradnji s lokalnom zajednicom i osmišljeno kao doprinos identitetu grada i ustanove koja je tijekom 60 godina postala jedna od referentnih točaka kulturne ponude.

Pozdravnu riječ uputio je mr.sc. Ivan Pehar, ravnatelj GKZD, koji je pozdravio inicijativu što odgovara na pitanja koliko je knjižnica prepoznatljiva u gradu; kolika je njezina organizacijska kultura, te kakav je imidž knjižnice u očima korisnika i onih koji će to tek postati. Prezentaciji je nazočila i Branka Radman, pročelnica Ureda za kulturu Grada Zadra.

O istraživanju je govorio mr.sc. Mirko Petrić, voditelj kolegija 'Kulturni studiji' u čijem je okviru realizirano istraživanje. Timsku konceptualizaciju istraživačkih zadataka i terenski rad koordinirale su asistentice Valerija Barada i Željka Zdravković, a istraživanje na terenu proveli su studenti prve godine diplomskog studija sociologije.

Istraživanje je trajalo gotovo 4 mjeseca, a dobiveni rezultati daju mogućnost objavi publikacije, ne samo o knjižnici, već i cjelokupnom kulturnom trenutku Zadra.

Petrić je predstavio metodologiju istraživanja koja je provedena u glavnoj zgradi knjižnice, njezinim ograncima i bibliobusu.

O svrsi istraživanja govorila je dr. sc. Inga Tomić-Koludrović, istaknuvši suradnju s lokalnom zajednicom, doprinos transferu znanja u područjima znanstvenog djelovanja Odjela, kao i doprinos Bolonjskoj dimenziji istraživanja.

Petrić se osvrnuo na 'usamljenost' GKZD u kulturnoj djelatnosti i ponudi grada, što čini bitan nedostatak u sferi kulture kao svakodnevne pojave i nečega što posjeduje svoju društvenu dimenziju.

Valerija Barada prezentirala je rezultate istraživanja, a oni su dobiveni anketiranjem preko 800 korisnika, kroz 15 intervjua i održavanja 6 fokusnih grupa, na temelju 150 sati promatranja središnje knjižnice, ogranaka i bibliobusa.

Rezultati pokazuju da su korisnici knjižnice iznimno zadovoljni uslugama i sadržajima koje ona nudi; knjižnično osoblje doživljavaju kao ljubazno, motivirano, zainteresirano i stručno; prostor knjižnice vide suvremenim i ugodnim, otvorenim za organiziranje raznolikih kulturnih događaja.

Najčešći razlozi dolaska u knjižnicu su posudba knjiga, a zatim i drugi sadržaji: časopisi, CD-i, DVD-i, predavanja, računala, itd.

Istraživanje je pokazalo da Zadrani više posuđuju, nego što kupuju knjige. Mnogim korisnicima knjižnica je dio svakodnevnice, osobito populaciji koja koristi računala, djeci iz kvarta, umirovljenicima, a postala je i mjesto susreta prije izlaska.

Podaci o bibliobusu pokazuju njegov doprinos porastu čitanja, osobito učenika i žena.

Istraživanje je obuhvatilo i još jedan element - popularnost mjesta izlaska u Zadru. Prva su mjesta zauzeli kafići, klubovi i sportska događanja, a knjižnica je na 7. mjestu.

Kada je riječ o ključnim mjestima grada Zadra, navode se poluotok, Narodni trg, Orgulje, Kalelarga, riva, Forum, Donat, Višnjik, City Galleria, a GKZD spominje se tek usputno - prepoznata je njezina važnost, ali ne kao zgrade u slici grada. Ipak, ona se nalazi na lokaciji koju danas vežemo za jedan 'novi Zadar'; prometni čvor grada.

Petrić je istaknuo važnost knjižnice kao mjesta koje pruža priliku mladima za jedan drugi oblik socijalne interakcije, a prezentacija je završena preporukom javnim politikama: knjižnica obavlja važnu ulogu ne samo u generiranju kulturne ponude, nego i u razvoju urbanosti.

Zbog svega toga, potrebna su nastojanja u još boljem prepoznavanju knjižnice u široj javnosti, što će pridonijeti njenom daljnjem profiliranju i jačanju ikoničke funkcije arhitekture.