BDP će u Hrvatskoj ove godine pasti za 1,6 posto, upozorava Hrvatska narodna banka i dodaje kako se izlaz iz krize još ne nazire. HNB u svojoj publikaciji "Financijska stabilnost" tvrdi kako će stanje u eurozoni usporiti oporavak hrvatskog gospodarstva usprkos rastu izvoza i smanjenju uvoza.
Ekonomska politika Hrvatske mora biti usmjerena na jačanje međunarodne konkurentnosti i osiguravanje likvidnosti javnog sektora. Drugim riječima, Hrvatska ako želi izaći iz krize u narednom razdoblju mora drastično povećati izvoz, a situacija na domaćem tržištu teško će se poboljšati dok poduzeća u državnom vlasništvu ne počnu na vrijeme plaćati svoje dugove.
Da bi se osigurala solventnost državnih firmi nužno je, tvrde iz HNB-a, nastaviti s konsolidacijom u smjeru postizanja održive razine javnog duga. Što prije vanjski dug države padne do prihvatljive razine, lakše će biti stabilizirati gospodarstvo jer će ostati više sredstava za ulaganje na domaćem tržištu i gospodarske poticaje, čime se otvaraju nova radna mjesta, također bitan faktor u izlasku iz recesije.
Država mora imati jasnu srednjoročnu strategiju rashoda i prihoda, poručuje HNB, jer se samo u tom slučaju mogu transparentno sagledati svi rizici. Ukoliko čuvari državne blagajne javnosti jasno predstave svoje planove za stabilizaciju gospodarstva, ni podrška građana neće izostati. HNB također naglašava kako u krizi treba voditi računa o o međugeneracijskoj raspodjeli tereta konsolidacije.
Otežano punjenje državne blagajne zbog manje potrošnje građana veliki je problem, upozorava HNB. Naime, ukoliko se u poreznim prihodima iz godine u godinu javljaju drastične razlike, to umanjuje kredibilitet fiskalne politike, a time i kapacitet za zaduživanje po povoljnim uvjetima. Za vjerodostojnost fiskalne politike od velike su važnosti i reforme mirovinskog i zdravstvenog sustava koje moraju osigurati dugoročno održivu razinu manjkova tih sustava.
