Velika kriza EUBarroso: Rješenje krize ovisi o političkoj volji i sposobnosti nacionalnih lidera

Europska unija nalazi se u krizi s kakvom se nikad nije suočila, kazao je u svom godišnjem obraćanju Jose Manuel Barroso, predsjednik Europske komisije. Ekonomske poteškoće, praćene ogromnom krizom samopouzdanja, dovele su EU u situaciju da joj prijeti raspad, izjavio je Barroso u dramatičnom govoru.

"Mnogi naši građani strahuju za budućnost. Danas, više nego ikada do sada, postoji opasnost da će prevladati nacionalni egoizam. O nacionalizmu da i ne govorim", kazao je Barroso, te priznao da europski politički lideri nemaju konkretna rješenja za trenutnu krizu.

Populistički pristup problemu, tvrdi Barroso, dovodi u opasnost najveća postignuća Europske unije: uvođenje eura, zajedničko tržište, slobodu kretanja... "Europska unija mora se kretati prema jačoj integraciji, inače riskira raspad", upozorio je Barroso, prenosi EurActiv.

"Europa ima budućnost. Budimo sasvim jasni - problemi koje Europa danas ima ne dolaze iz europskih institucija. Oni su nastali zbog uskih nacionalnih interesa. Rješenje za krizu postoji. Ali ono ovisi o političkoj volji i sposobnosti nacionalnih lidera", kazao je Barroso.

Europski političari, smatra predsjednik Europske komisije, nisu svojim biračima objasnili važnost EU, nisu im objasnili što bi se dogodilo u slučaju njenog raspada ili odustajanja od eura. "Moramo izložiti argumente u korist Europe", poručuje Barroso.

Dio svog govora Barroso je posvetio najproblematičnijoj europskoj državi. "Grčka će ostati članica eurozone", obećao je Barroso, te najavio da će Europska komisija u narednom razdoblju izaći s konkretnim prijedlozima zajedničke europske gospodarske strategije. Posebno se to odnosi na eurozonu koja bi, smatra Barroso, prema vani morala nastupati kao jedno tržište.

U tu svrhu Barroso predlaže uvođenje "stabilnosnih obveznica", zajedničkih obveznica eurozone. Također, Barroso predlaže uvođenje poreza na financijske transakcije, koji bi se prvenstveno odnosio na poslovanje banaka, a koji bi u zajedničku europsku blagajnu godišnje donosio oko 55 milijardi eura. Englezi su već dali do znanja da neće pristati na takav porez, ali i dalje je moguće da će isti biti uveden samo za područje eurozone.