Urbana kulturaArtikultura još živi u svijesti i komunikaciji

Što se dogodilo s Artikulturom, gdje su ljudi koji su se okupljali oko ovog projekta koji je u Zadru oživio nezavisnu kulturnu scenu?

Nakon što smo pisali o zanimljivoj ideji 'Posljednja stanica', koja je nudila rješenje prostora u kojem bi zadarski kreativci nastavili provoditi programe i gostovanja, kao što su to činili kroz dvije godine u bivšem kinu 'Pobjeda', nekako se cijela priča zaustavila.

Nešto više doznali smo od Jure Arasa, zadarskog glumca Kazališta lutaka i pokretača umjetničke organizacije Teatro Verrdi. Prema njegovoj okvirnoj procjeni, kroz 'Artikulturu' prodefiliralo je oko tisuću ljudi, u oko 120 do 140 događanja: radionica, predstava, performansa, izložbi, plesnih izvedbi, koncerata, i sl. 'ostali smo na suhom, ali projekt još živi među ljudima, u svijesti i komunikaciji', kaže nam Aras.

Dovoljno je samo pregledati članke na našem portalu pod 'tagom' Artikultura i prisjetiti se mnogih zanimljivih događanja u kojima smo imali prilike sudjelovati. Šest zadarskih udruga okupljenih pod 'Artikulturom' u prostoru bivšeg kina 'Pobjeda' od 1. lipnja još uvijek traži novo mjesto za svoje aktivnosti

Nedavno je u crkvi Sv. Dominika održan performans Borisa Kadina pod nazivom 'Kriv!', još jedan interesantan obračun umjetnika i gorućih problema naše suvremenosti. Zanimalo nas je može li Sv. Dominik privremeno 'uskočiti' kao prostor za održavanje Artikulture na životu, no Aras tvrdi kako to mjesto ne može zadovoljiti kao izvedbeni i produkcijski centar, te može biti isključivo povremeno rješenje, i to u suradnji s Kazalištem lutaka Zadar koje, kao što je poznato, čeka novu zgradu već 25 dugih godina.

Mnoge udruge koje su se okupljale unutar Artikulture suočile su se s problemom kako uopće prijavljivati projekte na natječaje s obzirom da je prostor za njihovo održavanje - upitan.

'Projekti Teatra Verrdi su dogovoreni i prijavljeni, to je proces koji se gradi godinama i trenutni nedostatak prostora to ne može prekinuti, dok je još u konceptualnoj fazi. Ako uskoro ne riješimo pitanje prostora, onda će rezultat biti upitan - ili ćemo se snaći i bez prostora, kao što smo se snalazili i zadnjih 10 - 15 godina, ili će konačno završiti ta agonija iluzije da imamo stabilnu urbanu scenu sa izvedbenim prostorom', pojašnjava Aras.

Grad Zadar izašao je Artikulturi u susret dok se program odvijao u kinu Pobjeda, iznosom od 120 tisuća kuna, a Zadar film nije naplaćivao najam. I sami pokretači projekta bili su zatečeni kako su se stvari pokrenule, što je samom pokazalo koliko je to Zadru bilo potrebno. No, prostor kina Pobjede pokazao se prezahtjevnim, a da bi pokrili dugove za neke održane programe, pojedinci su morali podizati kredit. Sve to financijski i energetski iscrpilo je sudionike projekta, tvrdi Aras, te dodaje kako potraga za prostorom nailazi na teškoće kada se utvrdi da je netko već zainteresiran za isti, dok su neki vrlo dobri prostori ili derutni ili u nekim ozbiljnim radovima kojima se ne nazire kraja.

Kino Pobjeda još uvijek je zanimljiv prostor koji je izvođačima i publici nekako prirastao za srce, pa bi se u budućnosti mogao razmotriti povratak u 'Pobjedu'. Do tada, programi 'Artikulture' nastavit će se održavati prema principu snađi-se-kako-znaš, uz veliku nadu da će Grad Zadar prepoznati problem i pružiti potporu projektu, inače bi se mogao ponoviti pogreb urbane kulture, koji se u Zadru već jednom održao.