Noć muzeja 2012. za Arheološki je muzej Zadar, bez sumnje, bila više nego uspješna. Poseban program koji je muzej pripremio za sve svoje posjetitelje pod nazivom "Noć glagoljice u Arheološkom muzeju Zadar" privukao je pažnju mnogih, što je ujedno i pokazatelj kako Zadrani i Zadranke žele saznati više o glagoljskoj baštini svoga grada.
Već prve minute nakon službenog otvaranja Noći muzeja 2012. pokazale su kako je ovogodišnja ideja, odnosno glavna tema AMZ-a i njezina realizacija, bila pun pogodak i kako će hodnici i dvorane Arheološkog muzeja Zadar zaživjeti do dugo u noć.
Program Arheološkog muzeja sastojao se od nekoliko faza koje su se konstantno izmjenjivale i nadopunjavale tjekom večeri i noći:
U 18 i 21. 30 sati u prizemlju Arheološkog muzeja posjetitelji su mogli pogledati dokumentarni film o Šimunu Kožičiću Benji (rođen u Zadru oko 1460., umro također u Zadru 1536. i pokopan na Ugljanu) u produkciji Istra filma. Film je svim zainteresiranima prikazao život Modruškog biskupa, pisca prve svjetske povijesti na hrvatskom jeziku koji je u svojoj riječkoj tiskari od 15. prosinca 1530. do 27. svibnja1531. godine otisnuo šest glagoljskih knjiga koje su danas rariteti svjetskih knjižnica.
U 19, 21 i 23 sata, Zadarski plesni ansambl je izveo plesni program "Tri Marije hoehu", inspiriran pjesmom na glagoljici istog naziva s početka 16. stoljeća, pisanom kurzivnom glagoljicom, pronađenoj u samostanu Čokovac na Pašmanu. Pjesma tematizira srednjovjekovni motiv putovanja koje se odvija od postaje do postaje. Ples je prožet figurativnom, geometrijskom i apstraktnom likovnosti s kurzivnom glagoljicom i sve oslikava kroz pokret temeljen na Labanovoj metodi suvremenog plesa. Sve je to bilo popraćeno glazbom gongova i izvedbom Gospinog plača Hrvatskih kantadura koju je izvodila Milena Markovski. Autorica koreografije je Sanja Petrovski, a izvođačice Martina Ružić, Ruby Ivosić, Petra Ivoš, Tea Kulaš, Stella Rončević i Gendis Putri Kartini.
U 19.30 i 23.30 posjetitelji su mogli pogledati i projekciju dokumentarnog filma "Hrvatski dragi kamen", također u produkciji Istra filma, koji je govorio o Bašćanskoj ploči, najpoznatijem hrvatskom glagoljaškom epigrafskom spomeniku iz 1100. godine. Film je na simpatičan i zanimljiv način prezentirao vrijeme nastanka, osobe i događaje koji su pratili sudbinu hrvatskog „dragog" kamena.
Na drugom katu Muzeja u 18 je sati bila službeno otvorena izložba "Glagoljica", ostvarena u suradnji sa Stalnom izložbom crkvene umjetnosti Zadar. Paralelno s njom, održala se i radionica "Mala škola i kviz glagoljice", u suradnji s dr.sc. Ivicom Vigatom sa Sveučilišta u Zadru i nakladničkom kućom Erasmus. Sudeći po reakcijama ljudi i broju posjeta, i to već u prvim minutama "Noći muzeja 2012.", drugi je kat AMZ-a privukao najviše pažnje.
Kako to da se AMZ ove godine odlučio baš za tematiku glagoljaštva u Zadru kao glavnu temu Noći muzeja 2012. i što se sve krije iza izložbe i radionice, ispričala nam je Cvita Raspović, voditeljica Pedagoško-andragoškog odjela Arheološkog muzeja Zadar.
„Ovogodišnja Noć muzeja u Arheološkom muzeju Zadar zasigurno će ostati zapamćena po izložbi kojoj je temeljna ideja bila glagoljica. Zapravo je to bila jedna vrlo logična odluka s obzirom da je Zadar jako poznat glagoljaški grad i u njemu se glagoljaštvo održalo sve do 19. stoljeća. Zato se sa sigurnošću može ustvrditi kako je Zadar poput meke, odnosno stjecišta raznih glagolskih natpisa. Jedan od tih glagoljaških bogatstava upravo je i interaktivno-edukativna izložba Glagoljica" koju su posjetitelji mogli pomno razgledati", rekla je voditeljica te naglasila kako im je primarna želja kod postavljanja ove izložbe i tematike bila da ljudima omoguće potpuni doživljaj glagoljskog pisma, od njegovih samih početaka sredinom 9. stoljeća pa sve do 19. stoljeća.
„Upriličili smo ovu izložbu kako bi se posjetitelji u potpunosti mogli upoznati s glagoljicom u Zadru i saznati nešto više o toj tradiciji koja je trajala stoljećima. Zanimljivo je da mnogi od nas u školama nisu učili pisati glagoljicom, a danas se na sreću tu praksu počelo ponovno oživljavati. To nas zaista veseli. No, mi smo večeras pošli i dalje od osnovne tj. oble glagoljice, pa smo odlučili posjetitelje upoznati i s kaligrafskom glagoljicom", rekla nam je Cvita Raspović.
Radionica pod nazivom "Mala škola i kviz glagoljice" privukla je pažnju najmlađih, ali i roditelja. Zadatkak radionice bio je napisati svoje ime na glagoljici.
AMZ je svim sudionicima radionice tom prilikom predstavio i orginalne pisaljke napravljene od bambusa koje su nekada bile namijenje upravo za pisanje kaligrafske glagoljice. Bila su i postavljena pitanja na hrvatskom jeziku, a posjetitelji su morali odgonetnuti odgovor ponuđen ispod postavljenih pitanja, napisan glagoljicom. Odgovor su tražili u abecedi koja je bila izložena i vidljiva svima. Bilo je vrlo zabavno, kažu posjetitelji. „Zabavili smo se, a pritom i ponešto naučili o glagoljici i glagoljskom pismu". Edukativno-interaktivna radionica zasigurno je doprinijela jednom potpunijem doživljaju cjelokupne izložbe.
Dvije, tri riječi o bogatoj povijesti glagoljice u zadarskome kraju
Glagoljaštvo je zasiguno najosebujniji segment u povijesti hrvatske kulture. Pod tim pojmom ne podrazumijeva se samo glagoljsko pismo, već i bogoslužje na hrvatskoj inačici staroslavenskog jezika što uključuje glagoljaško pjevanje. Također, pod glagoljaštvom se podrazumijeva i srednjovjekovna liturgijska i neliturgijska književnost. Sve te poveznice čine jedinstvenu kulturnu baštinu hrvatskog naroda. Jedna od prvih najsnažnijih glagoljskih središta bio je upravo Zadar i njegova okolica sa susjednim Ninom. Zadarski je kraj bio živi centar i pravi „rasadnik" glagoljske pismenosti.
Državni arhiv u Zadru posjeduje veliki broj glagoljskih kodeksa sa zadarskog područja. Oni se čuvaju u arhivu Zadarske nadbiskupije, dok je u samostanskim knjižnicama zadarskog kraja pohranjeno mnoštvo glagoljskih spomenika. Posebna je čast znati da se poznate svjetske knjižnice diče glagoljskim knjigama nastalima upravo na zadarkom području. U jučerašnjoj Noći muzeja, AMZ je izložbom glagoljskih liturgijskih knjiga, posuđenih iz arhiva Zadarske nadbiskupije, svim posjetiteljima predstavio dio bogate i vrijedne zadarske glagoljske baštine.
Noć muzeja 2012.
Izložba Hrvatski Apoksiomen zaobilazi Zadar
